Šta je proces REKOM?

Proces REKOM započet je debatom o instrumentima za otkrivanje i kazivanje činjenica o prošlosti u maju 2006. godine na Prvom regionalnom forumu za tranzicionu pravdu, koji su organizovali Fond za humanitarno pravo (Srbija), Istraživačko-dokumentacioni centar (BiH) i Documenta (Hrvatska). Učesnici, predstavnici nevladinih organizacija i udruženja porodica nestalih i žrtava iz postjugoslovenskih zemalja, dali su prednost regionalnom pristupu u suočavanju s prošlošću.

Koalicija za REKOM je u periodu od maja 2006. do 26. 3. 2011. godine organizovala sveobuhvatnu društvenu debatu (konsultativni proces) o mandatu REKOM-a. U njoj je učestvovalo 6700 predstavnika i predstavnica civilnog društva, uključujući organizacije koje se bave ljudskim pravima, žrtve, porodice žrtava i nestalih, izbeglice, veterane/branitelje, logoraše, pravnike i pravnice, umetnike i umetnice, pisce i spisateljice, novinare i novinarke i druge ugledne pojedince i pojedinke. Održano je 128 lokalnih i regionalnih skupova i osam međunarodnih foruma za tranzicionu pravdu. Izneti stavovi pretočeni su u Predlog Statuta REKOM-a, koji je 26. marta 2011. godine usvojila Skupština Koalicije za REKOM.

Nakon konsultativnog procesa, započela je druga faza procesa – institucionalizacija Inicijative REKOM. Ova faza predstavlja prenos Inicijative REKOM sa nivoa civilnog društva na politički nivo – u domen institucija. Da bi dobila javnu podršku za osnivanje REKOM-a, Koalicija je u maju i junu 2011. godine organizovala peticiju za osnivanje REKOM-a, koju je potpisalo 555.000 građana iz svih postjugoslovenskih zemalja. Formiran je Tim javnih zagovarača i pokrenuta je akcija REKOM za budućnost. Zagovaranje je rezultiralo odlukom predsednikâ odnosno Predsedništva BiH da imenuju lične izaslanike za REKOM. Izaslanici su dobili zadatak da analiziraju Statut REKOM-a koji je predložila Koalicija za REKOM i da provere ustavne i pravne mogućnosti za osnivanje REKOM-a u svakoj pojedinačnoj državi.

Izaslanici za REKOM predali su 28. 10. 2014. godine Koaliciji za REKOM Izmene Statuta REKOM-a, kao usaglašeni dokument koji predstavlja pravni okvir za osnivanje REKOM-a. Te izmene je Koalicija za REKOM bezrezervno podržala na Skupštini, 14. 11. 2014. Međutim, u međuvremenu, održani su izbori u BiH i izabrani novi članovi Predsedništva BiH, a u Hrvatskoj je izabrana nova predsednica, pa se u prvoj polovini 2015. godine Koalicija za REKOM našla u situaciji da iznova traži podršku za osnivanje REKOM-a. Podršku su potvrdili predsednici Srbije, Crne Gore, Kosova i Makedonije i bošnjački član Predsedništva BiH. Oni su podržali i strategiju Koalicije za REKOM da se pitanje osnivanja REKOM-a razmatra u okviru Berlinskog procesa. Za samo nekoliko dana, u maju 2017. godine, 50.000 građana Sarajeva, Banjaluke, Prištine, Zagreba i Beograda potpisalo je peticiju za dogovor lidera postjugoslovenskih zemalja o osnivanju REKOM-a u okviru Berlinskog procesa. U Deklaraciji predsedavajućeg samitu u Trstu, 12. 7. 2017. godine, posebno je istaknuta preporuka Foruma civilnog društva za osnivanje REKOM-a, kao zajedničko nastojanje učesnika samita. U vezi sa samitom u Londonu,  koji će se održati10. 7. 2018. godine, Koalicija za REKOM je pozvala premijere Srbije, Crne Gore, Kosova i Makedonije da potpišu Deklaraciju o osnivanju REKOM-a i pozovu preostale postjugoslovenske zemlje da se priključe zajedničkom poslu – izradi popisa ljudskih gubitaka u ratovima devedesetih.

 

Istorijat procesa REKOM

09 04 2005
Pokretanje regionalne debate o vansudskim mehanizmima za utvrđivanje i kazivanje činjenica o ratnim zločinima
FHP, Documenta (Hrvatska) i Istraživačko-dokumentacioni centar (IDC-BiH) pokreću raspravu o mehanizmima za utvrđivanje i kazivanje činjenica o ratnim zločinima iz...
FHP, Documenta (Hrvatska) i Istraživačko-dokumentacioni centar (IDC-BiH) pokreću raspravu o mehanizmima za utvrđivanje i kazivanje činjenica o ratnim zločinima iz neposredne prošlosti. Održan je sastanak 10 vodećih organizacija za ljudska prava iz postjugoslavenskih zemalja, uz učešće eksperata Međunarodnog centra za tranzicionu pravdu. Učesnici sastanka daju punu podršku suđenjima za ratne zločine. Imajući u vidu da su krivična suđenja fokusirana na počinioce, FHP, Documenta i IDC donose odluku o pokretanju regionalne debate o vansudskim mehanizmima za utvrđivanje i kazivanje činjenica o ratnim zločinima i drugim teškim povredama ljudskih prava, čiji će fokus biti na žrtvama.
05 05 2006
Prvi regionalni forum za tranzicijsku pravdu, Sarajevo, BiH
Prvi Regionalni forum za tranzicionu pravdu, posvjećen inicijativama i perspektivama za utvrđivanje istine o prošlosti, organizirali su Istraživačko dokumentacioni centar...
Prvi Regionalni forum za tranzicionu pravdu, posvjećen inicijativama i perspektivama za utvrđivanje istine o prošlosti, organizirali su Istraživačko dokumentacioni centar (BiH), Fond za humanitarno pravo (Srbija) i Documenta (Hrvatska). Uz učešće od oko 300 učesnika iz cijelog regiona, ovim Forumom započela je prva faza Konsultativnog procesa – debata o tome kakvi mehanizmi za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima su potrebni regionu.
02 08 2007
Drugi regionalni forum za tranzicijsku pravdu, Zagreb, Hrvatska
Drugi regionalni forum o utvrđivanju istine o ratnim zločinima i sukobima organizirali su Documenta, Fond za humanitarno pravo i Istraživačko-dokumentacioni...
Drugi regionalni forum o utvrđivanju istine o ratnim zločinima i sukobima organizirali su Documenta, Fond za humanitarno pravo i Istraživačko-dokumentacioni centar. Više od 300 sudionika iz postjugoslavenskih zemalja – predstavnika organizacija za ljudska prava, udruženja žrtava i obitelji nestalih, organizacija branitelja, Haaškog tribunala, Međunarodnog centra za tranzicijsku pravdu, suci, tužitelji, umjetnici i novinari – raspravljali su, prvi put u Hrvatskoj, o instrumentima za utvrđivanje istine o prošlosti. Forum je otvorio predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić, koji je snažno podržao utvrđivanje činjenica na regionalnoj razini.
02 11 2008
Treći regionalni forum za tranzicionu pravdu, Beograd, Srbija
Treći regionalni forum za tranzicionu pravdu organizovali su Fond za humanitarno pravo (Srbija), Documenta (Hrvatska) i Istraživačko-dokumentacioni centar (BiH). U...
Treći regionalni forum za tranzicionu pravdu organizovali su Fond za humanitarno pravo (Srbija), Documenta (Hrvatska) i Istraživačko-dokumentacioni centar (BiH). U radu Foruma učestvovalo je preko 300 predstavnika udruženja žrtava, žrtava koje nisu članovi udruženja, veterana, aktivista organizacija za ljudska prava i omladinskih organizacija, novinara, sudija, tužilaca, advokata, poslanika, pravnika, istoričara, umjetnika, studenata i srednjoškolaca. Forum su otvorili predsjednik Narodne skupštine Republike Srbije Oliver Dulić i Specijalni izvjestilac Evropskog parlamenta za Srbiju, Jelko Kacin. Na Trećem regionalnom forumu dotadašnja debata o vansudskim mehanizmima je konkretizovana – počinje da se govori o potrebi osnivanja regionalnog tijela za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima. Po prvi put je organizovano javno slušanje žrtava.
05 09 2008
Lansirana Inicijativa za REKOM
Na Regionalnim konsultacijama sa predstavnicima udruženja žrtava, žrtvama i veteranima, održanim 9. maja 2008. u Podgorici, Crna Gora, lansirana je...
Na Regionalnim konsultacijama sa predstavnicima udruženja žrtava, žrtvama i veteranima, održanim 9. maja 2008. u Podgorici, Crna Gora, lansirana je Inicijativa za osnivanje Regionalne komisije za utvrđivanje i kazivanje činjenica o ratnim zločinima (REKOM). Pokretači ove Inicijative su Fond za humanitarno pravo (Srbija), Documenta (Hrvatska) i Istraživačko-dokumentacioni centar (BiH). Učesnici konsultacija – predstavnici udruženja žrtava, žrtve koje nisu članovi udruženja i veterani iz Crne Gore, Hrvatske, BiH, Srbije, Makedonije, Slovenije i sa Kosova – podržali su Inicijativu za osnivanje REKOM, s dubokim uvjerenjem da će ona dobiti snažnu podršku udruženja porodica nestalih u svim postjugoslavenskim zemljama.
05 09 2008
Formirano Koordinacijsko veće
Predlagači Inicijative, FHP, Documenta i IDC, formirali su Koordinacijsko vijeće (sa članovima po pozivu) 9.5.2008. godine u Podgorici, Crna Gora....
Predlagači Inicijative, FHP, Documenta i IDC, formirali su Koordinacijsko vijeće (sa članovima po pozivu) 9.5.2008. godine u Podgorici, Crna Gora. Prvi zadatak Vijeća bio je da formira Koaliciju za osnivanje REKOM, i na nju prenese upravljanje konsultativnim procesom. Kasnije, Vijeće je imalo zadatak da nadzire sprovođenje odluka Skupštine Koalicije za REKOM. Koordinacijsko vijeće prestaje da postoji formiranjem Regionalnog tima zagovarača u oktobru 2011. godine, čime se započelo sa pripremama za novu fazu Procesa REKOM, institucionalizaciju.
06 11 2008
Konsultativni proces o osnivanju REKOM
Debata je otvorena u maju 2006. godine, na Prvom regionalnom forumu o mehanizmima za utvrđivanje činjenica o prošlosti, koji su...
Debata je otvorena u maju 2006. godine, na Prvom regionalnom forumu o mehanizmima za utvrđivanje činjenica o prošlosti, koji su organizovali FHP, IDC i Documenta. Do kraja juna 2011. godine održano je 127 konsultacija, sedam regionalnih i jedan međunarodni forum za tranzicionu pravdu. U konsultacijama je učestvovalo 6187 aktivista organizacija za ljudska prava, organizacija mladih, udruženja porodica žrtava, logoraša, veterana/boraca, zatim umjetnika, nastavnika, predstavnika crkava i vjerskih zajednica, i drugih grupa i udruženja civilnog društva iz svih država nasljednica nekadašnje SFRJ. Konsultativni proces se odvijao u formi lokalnih, nacionalnih i regionalnih debata (javnih konsultacija) u manjim grupama, i rasprava u okviru foruma, sa 200 do 300 učesnika. U radu foruma učestvovali su i predstavnici država i međunarodnih organizacija. Stručnu podršku procesu pružali su eksperti ICTJ-a. Konsultativni proces osmišljen je kao javna platforma za glas žrtava i civilnih grupa o teškom naslijeđu prošlosti; kao aktivno zagovaranje i pridobijanje široke javnosti i vlasti za osnivanje REKOM-a, Regionalne komisije za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima i drugim teškim povredama ljudskih prava na teritoriji nekadašnje SFRJ; i kao komunikacijski kanal za izgradnju Prijedloga Statuta REKOM-a. Konsultativni proces imao je tri faze: najprije se raspravljalo o potrebama i očekivanjima žrtava u odnosu na teško naslijeđe prošlosti i vansudskim mehanizmima za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima. Zatim su učesnici, uvažavajući iskustvo drugih postkonfliktnih i posttotalitarnih društava i specifičnost ratova na teritoriji nekadašnje SFRJ, iznosili prijedloge, mišljenja i preporuke o modelu Regionalne komisije za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima. U trećoj fazi, počev od maja 2010. godine, učesnici su diskutovali o Nacrtu Statuta REKOM-a koji je, na osnovu prijedloga, mišljenja i preporuka učesnika konsultativnog procesa i rješenja uspješnih komisija za istinu, sačinila Grupa eksperata Koalicije za REKOM. Uslijedile su konsultacije – prije svega sa civilnim grupama koje su učestvovale u oblikovanju modela REKOM, a zatim i sa pravnicima iz regije. Bilo je žučnih rasprava, strahovanja da su neki stavovi nepomirljivi, ali je ipak trogodišnji zajednički rad omogućio da se kompromisno dođe do zajedničkog dokumenta. Skupština Koalicije za REKOM je 26.03.2011. godine usvojila Prijedlog Statuta REKOM-a. Pregled događaja regionalne debate Konsultacije Forumi
10 28 2008
Četvrti regionalni forum za tranzicionu pravdu, Priština, Kosovo
Četvrti regionalni forum je najmasovniji skup o mehanizmima za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima održan na prostoru bivše Jugoslavije. Organizovali...
Četvrti regionalni forum je najmasovniji skup o mehanizmima za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima održan na prostoru bivše Jugoslavije. Organizovali su ga Fond za humanitarno pravo, Documenta, Istraživačko-dokumentacioni centar, Udruženje Shpresimi i Community Building Mitrovica. Skup su pozdravnim riječima otvorili predsjednik Kosova Fatmir Sejdiu, zamjenik šefa misije EULEX Roy Reeve, i drugi visoki zvaničnici. Na ovom Forumu osnovana je Koalicija za REKOM koja ima zadatak da sprovede raspravu o mandatu, ciljevima i drugim elementima REKOM-a. Istraživačko-dokumentacioni centar iz Sarajeva je poslije Četvrtog regionalnog foruma za tranzicionu pravdu istupio iz Koordinacijskog vijeća i odustao od daljeg angažovanja i zastupanja Inicijative o osnivanju Regionalne komisije.
10 28 2008
Formirana Koalicija za REKOM
Koalicija za REKOM je mreža organizacija civilnog društva iz postjugoslavenskih zemalja koje se zalažu za osnivanje REKOM-a – Regionalne komisije...
Koalicija za REKOM je mreža organizacija civilnog društva iz postjugoslavenskih zemalja koje se zalažu za osnivanje REKOM-a – Regionalne komisije za činjenice o ratnim zločinima i drugim teškim povredama ljudskih prava učinjenim na teritoriji bivše SFRJ, od 1. januara 1991. do 31. decembra 2001. godine. Koalicija je formirana 28. oktobra 2008. godine u Prištini na Kosovu, u okviru Četvrtog foruma za tranzicionu pravdu, odlukom 100 nevladinih organizacija za ljudska prava, organizacija mladih i udruženja porodica nestalih i bivših logoraša, učesnika/učesnica pomenutog foruma. Do kraja 2014. godine, Koalicija za REKOM brojala je više od 2.050 nevladinih organizacija i pojedinaca/ki. Svi oni dijele mišljenje da jedino zajednički, regionalni pristup utvrđivanju činjenica može da osigura sveobuhvatni historijski zapis o tome šta se dogodilo u prošlosti. Koalicijom za REKOM upravlja Skupština članova i članica Koalicije. Tehničku i stručnu podršku Koaliciji pruža Regionalni savjet, kojim rukovodi koordinatorka projekta/procesa REKOM Nataša Kandić, a u čijem su sastavu predstavnici/ce deset nevladinih organizacija iz postjugoslavenskih zemalja, koje su i Partnerske organizacije na projektu REKOM: Fond za humanitarno pravo (Srbija), Inicijativa mladih za ljudska prava u Srbiji, Inicijativa mladih za ljudska prava u Hrvatskoj, Udruženje za tranzicionu pravdu, odgovornost i sjećanje u BiH (TPOS), Centar za demokratiju i tranzicionu pravdu (BiH), Fond za humanitarno pravo Kosovo, Centar za građansko obrazovanje (Crna Gora), Centar za istraživanje i kreiranje politika (Makedonija), i Centar za istraživanje religije, politike i društva (Srbija). Statut Koalicije za REKOM Statut Koalicije za REKOM usvojen je na Skupštini članica Koalicije održanoj u Zagrebu, 15.oktobra/listopada 2010.godine, a aktuelne Izmjene i dopune Statuta Koalicije usvojene su na Skupštini Koalicije za REKOM održanoj u Sarajevu 26. juna 2011. godine. Članovi Regionalnog savjeta Koalicije za REKOM
05 29 2009
Peti regionalni forum za tranzicionu pravdu, Budva, Crna Gora
Peti regionalni forum je okupio preko 200 nevladinih organizacija iz svih zemalja regiona nekadašnje SFRJ. Sa 316 učesnika, bio je...
Peti regionalni forum je okupio preko 200 nevladinih organizacija iz svih zemalja regiona nekadašnje SFRJ. Sa 316 učesnika, bio je to jedan od najvećih skupova posećen tranzicionoj pravdi. Forum su organizovali Centar za građansko obrazovanje i Akcija za ljudska prava iz Crne Gore, uz pomoć Sekretarijata Koalicije za REKOM. To je prvi forum na kojem su članovi Koalicije za REKOM, u okviru četiri radionice, raspravljali o modelu i drugim elementima modela REKOM. Dan uoči Foruma, članovi Koalicije održali su prvu, osnivačku skupštinu Koalicije, na kojoj je usvojen Statut Koalicije i izabrani članovi Koordinacijskog vijeća. Peti forum su otvorili Ranko Krivokapić, predsjednik Skupštine Crne Gore, Pierre Mirel, direktor Odjeljenja Evropske komisije za proširenje za zemlje zapadnog Balkana, i Ron J.P.M. van Dartel, ambasador Kraljevine Holandije u Crnoj Gori i Srbiji.
03 20 2010
Šesti regionalni forum za tranzicionu pravdu, Novi Sad, Srbija
Šesti regionalni forum za tranzicionu pravdu otvorili su potpredsjednica Vlade Vojvodine Ana Tomanova Makanova, šef delegacije Evropske komisije u Srbiji...
Šesti regionalni forum za tranzicionu pravdu otvorili su potpredsjednica Vlade Vojvodine Ana Tomanova Makanova, šef delegacije Evropske komisije u Srbiji Vincent Degert, predsjednik Nezavisnog društva novinara Vojvodine Dinko Gruhonjić i režiser Želimir Žilnik. Na skupu je učestvovalo više od 300 predstavnika/ca organizacija i pojedinaca/ki iz čitavog regiona bivše SFRJ. U okviru Foruma održana je i druga skupština Koalicije za REKOM.
06 01 2010
Započeta regionalna medijska promocija Inicijative REKOM
Prva medijska kampanja kojom je Inicijativa REKOM predstavljena široj javnosti u regionu zvala se Zašto REKOM. Promotivne aktivnosti započete su...
Prva medijska kampanja kojom je Inicijativa REKOM predstavljena široj javnosti u regionu zvala se Zašto REKOM. Promotivne aktivnosti započete su 1. juna 2010. godine, istovremeno u Banjoj Luci, Beogradu, Podgorici, Prištini, Sarajevu i Zagrebu, i ubrzo proširene i na druge gradove. TV-spotove su režirali Slobodan Šijan i Milutin Petrović. Pokrenut je website www.ZaREKOM.org na osam jezika, i Facebook i Twitter prezentacije Inicijative.
06 06 2010
Inicijativa za REKOM se širi na Makedoniju i Sloveniju
U junu 2010. godine, u Konsultativni proces su se uključile nevladine organizacije i udruženja žrtava i veterana iz Makedonije, a...
U junu 2010. godine, u Konsultativni proces su se uključile nevladine organizacije i udruženja žrtava i veterana iz Makedonije, a potom i nevladine organizacije i udruženje izbrisanih iz Slovenije.
10 17 2010
Sedmi regionalni forum za tranzicijsku pravdu, Zagreb, Hrvatska
Sedmi Forum za tranzicionu pravdu održan je 16. i 17.10.2010. u Zagrebu. Forum je otvorio predsjednik Republike Hrvatske, Ivo Josipović....
Sedmi Forum za tranzicionu pravdu održan je 16. i 17.10.2010. u Zagrebu. Forum je otvorio predsjednik Republike Hrvatske, Ivo Josipović. U radu su učestvovali bivši predsjednik RH, Stipe Mesić, potpredsjednik Vlade RH Slobodan Uzelac i predstavnici Sabora i ministarstava RH. Osim plenuma, debata učesnika je organizovana u okviru četiri radne grupe: za sastav i izbor članova REKOM-a, za ovlaštenja REKOM-a i odnos prema pravosuđu, za javno zagovaranje Inicijative i za ciljeve i zadatke REKOM-a. Forum je završen zajedničkom ocjenom učesnika da se djelovanje buduće ragionalne Komisije mora zasnivati na dobrovoljnosti žrtava, obaveznosti države, i samostalnosti Regionalne komisije za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima na području bivše Jugoslavije (REKOM).
01 10 2011
Početak javnog zagovaranja
Sa javnim zagovaranjem Inicijative REKOM počelo se u januaru 2011. godine. Obavlja se na nacionalnom nivou, a u njemu učestvuju...
Sa javnim zagovaranjem Inicijative REKOM počelo se u januaru 2011. godine. Obavlja se na nacionalnom nivou, a u njemu učestvuju članovi Koordinacijskog vijeća Koalicije za REKOM, koordinatori i predstavnici za odnose sa javnošću Inicijative za REKOM i članovi Koalicije za REKOM. Cilj javnog zagovaranja je dobijanje političke podrške za osnivanje REKOM-a.
01 19 2011
Evropski parlament podržao Inicijativu REKOM
U Rezoluciji Evropskog parlamenta o procesu evropskih integracija Srbije usvojenoj 19. januara 2011, pod tačkom 34. izražava se podrška Inicijativi...
U Rezoluciji Evropskog parlamenta o procesu evropskih integracija Srbije usvojenoj 19. januara 2011, pod tačkom 34. izražava se podrška Inicijativi REKOM “sa ciljem nastavljanja procesa podizanja svijesti i pomirenja širom Zapadnog Balkana”, i pozivaju se vlasti Srbije i drugih zemalja uključenih u to pitanje da pruže podršku ovoj Inicijativi.
01 26 2011
Parlamentarna skupština Savjeta Evrope u rezoluciji o pomirenju podržala Inicijativu REKOM
Parlamentarna skupština je 26. januara 2011. godine usvojila Rezoluciju 1786 (2011) Reconciliation and political dialogue between the countries of the...
Parlamentarna skupština je 26. januara 2011. godine usvojila Rezoluciju 1786 (2011) Reconciliation and political dialogue between the countries of the former Yugoslavia, kojom izražava podršku naporima postjugoslavenskih zemalja za uspostavljanje pomirenja i novih odnosa među državama. U Rezoluciji je posebno istaknuta podrška inicijativi nevladinih organizacija iz postjugoslavenskih zemalja za formiranje Regionalne komisije za uspostavljanje činjenica o ratnim zločinima na teritoriji nekadašnje SFRJ (REKOM) koja ima za cilj da oda poštovanje i prizna sve žrtve.
03 26 2011
Usvojen Prijedlog statuta REKOM-a
Koalicija za REKOM na svojoj Skupštini usvojila je Prijedlog Statuta REKOM-a, koji je pripremila Radna grupa Koalicije za REKOM za...
Koalicija za REKOM na svojoj Skupštini usvojila je Prijedlog Statuta REKOM-a, koji je pripremila Radna grupa Koalicije za REKOM za Statut, na osnovu prijedloga i preporuka učesnika konsultativnog procesa i analize statuta uspješnih komisija za istinu i zakonodavstava parlamentarnih i istražnih komisija u postjugoslavenskim zemljama.
04 26 2011
Peticija za osnivanje REKOM-a
Za devet nedjelja, koliko je trajala kampanja, prikupljeno 545.000 potpisa građana. U Bosni i Hercegovini prikupljeno je 122.540 potpisa podrške,...
Za devet nedjelja, koliko je trajala kampanja, prikupljeno 545.000 potpisa građana. U Bosni i Hercegovini prikupljeno je 122.540 potpisa podrške, u Hrvatskoj 19.674, u Crnoj Gori 31.060, u Srbiji 254.625, u Sloveniji 5.346, u Makedoniji 10.069 potpisa, a najveće iznenađenje u kampanji je veliki broj potpisa prikupljenih u Banjoj Luci (46.000) i na Kosovu (100.566).
06 27 2011
Održan VIII Regionalni forum za tranzicionu pravdu, Sarajevo, BiH
Za razliku od prethodnih foruma, koji su bili u funkciji debate o osnivanju REKOM-a, cilj ovog foruma bio je da...
Za razliku od prethodnih foruma, koji su bili u funkciji debate o osnivanju REKOM-a, cilj ovog foruma bio je da sagleda i ocijeni rezultate procesa tranzicione pravde u regionu. “Ovo je pokušaj da proces suočavanja sa prošlošću predamo institucijama”, rekla je Kandićka. Skup je održan 27. juna/lipanja 2011. u hotelu Holiday Inn u Sarajevu, BiH.
10 07 2011
Intelektualci i umjetnici iz regiona traže osnivanje REKOM-a
Pismo podrške Inicijativi za osnivanje REKOM-a, upućeno 7. oktobra 2011. godine predsjednicima i članovima predsjedništva zemalja-nasljednica bivše Jugoslavije, potpisalo je...
Pismo podrške Inicijativi za osnivanje REKOM-a, upućeno 7. oktobra 2011. godine predsjednicima i članovima predsjedništva zemalja-nasljednica bivše Jugoslavije, potpisalo je 155 umjetnika i intelektualaca, regionalno poznatih i cijenjenih.
10 09 2011
Formiran Regionalni tim javnih zagovarača
Druga faza procesa REKOM, Institucionalizacija Inicijative REKOM (prenos Inicijative sa civilnog na politički nivo) otpočela je formiranjem Regionalnog tima javnih...
Druga faza procesa REKOM, Institucionalizacija Inicijative REKOM (prenos Inicijative sa civilnog na politički nivo) otpočela je formiranjem Regionalnog tima javnih zagovarača (RTJZ) u oktobru 2011. godine. Članove tima, na poziv Fonda za humanitarno pravo, predložile su partnerske organizacije koje su aktivno učestvovale u troipogodišnjem konsultativnom procesu o mandatu REKOM-a. Primarni cilj RTZJ-a je političko zagovaranje za osnivanje REKOM-a. RTJZ čine: Zdravko Grebo, profesor na Pravnom fakultetu u Sarajevu, Dino Mustafić, pozorišni reditelj, i novinarka Dženana Karup-Druško (BiH), Žarko Puhovski, profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (Hrvatska),  novinar Adriatik Kelmendi (Kosovo), novinar Dragoljub Vuković (Crna Gora), novinar Dinko Gruhonjić i aktivistkinja za ljudska prava Nataša Kandić (Srbija), i prof. dr. Židas Daskalovski (Makedonija). Biljana Vankovska, profesorica na Filozofskom fakultetu u Skoplju (Makedonija), podnijela je ostavku na člantvo u RTZJ-u u novembru 2013. jer je smatrala da nije postigla adekvatan uspjeh u javnom zagovaranju u Makedoniji. Novinar Igor Mekina (Slovenija) prestao je sa aktivnostima u RTZJ-u i u Inicijativi REKOM u januaru 2014.
10 12 2011
Inicijativa za REKOM uključena u Strategiju proširenja i izvještaje Evropske komisije
Evropska komisija je 12.10.2011. objavila dokument Strategija proširenja i glavni izazovi 2011 – 2012. za region bivše SFRJ, i u...
Evropska komisija je 12.10.2011. objavila dokument Strategija proširenja i glavni izazovi 2011 – 2012. za region bivše SFRJ, i u odjeljku 2.3 navela Inicijativu REKOM kao izuzetno značajnu za proces regionalnog pomirenja. Također, u pratećim izvještajima o napretku za Srbiju, Bosnu i Hercegovinu, Hrvatsku, Makedoniju, Crnu Goru i Kosovo, EK je istakla podršku Inicijativi za REKOM-a kao integralnom dijelu procesa evropskih integracija regionalnih zemalja. Evropska komisija je i u izvještaju o progresu Srbije u procesu Evrointegracija za 2013. godinu navela da nastavlja sa podrškom Procesu REKOM. U dokumentu Strategija proširenja i ključni izazovi 2013 – 2014. (SERBIA 2013 progress report) koji je objavljen 16. oktobra 2013. godine, EK je pozdravila prvi sastanak izaslanika predsjednika država za REKOM.
11 04 2011
Regionalni sastanak Koalicije za REKOM, Zagreb, Hrvatska
Učestvovalo je 63 predstavnika organizacija članica Koalicije za REKOM iz svih postjugoslavenskih zemalja. Žarko Puhovski, javni zagovarač u Hrvatskoj, pokrenuo...
Učestvovalo je 63 predstavnika organizacija članica Koalicije za REKOM iz svih postjugoslavenskih zemalja. Žarko Puhovski, javni zagovarač u Hrvatskoj, pokrenuo je pitanje „tvrdog jezgra“ Statuta REKOM koji Koalicija treba da odredi kako bi zagovarači imali jasno uputstvo o minimalnim standardima kojih treba da se pridržavaju u javnom zagovaranju Inicijative REKOM. U ocjeni nove faze zagovaranja rekao je: „Kako proces REKOM prelazi na političku razinu, gubi se na sadržaju, ali dobija na moći. Gubitak sadržaja će se prije svega očitovati kroz zahtjeve političara da se naš Prijedlog Statuta izmijeni. U vezi sa mogućim izmjenama, na Koaliciji je zadatak da odredi šta je ’tvrdo jezgro’, odnosno ono što mora ostati u Statutu, a od kojih se tačaka, po potrebi, može odustati.“ Zaključak Koalicije je da se o „tvrdom jezgru“ Prijedloga Statuta REKOM razgovara na sljedećem sastanku Koalicije za REKOM, planiranom za februar 2012.
02 25 2012
Regionalni sastanak Koalicije za REKOM, Beograd, Srbija
Učestvovalo je 65 članova/ca Koalicije za REKOM. Na sastanku su predstavljeni rezultati istraživanja o stanju tranzicione pravde u postjugoslavenskim zemljama,...
Učestvovalo je 65 članova/ca Koalicije za REKOM. Na sastanku su predstavljeni rezultati istraživanja o stanju tranzicione pravde u postjugoslavenskim zemljama, a poslije toga su članovi Koalicije za REKOM tokom cijelog dana raspravljali o toku procesa institucionalizacije Inicijative za REKOM, kao i o „tvrdom jezgru“ Prijedloga Statuta REKOM-a, kao obavezujućem minimumu u političkom zagovaranju Inicijative za osnivanje REKOM-a. U raspravi o „tvrdom jezgru“ Prijedloga Statuta, učesnici su se složili sa prijedlogom profesora Žarka Puhovskog da je usvojeni Prijedlog Statuta REKOM, koji je usvojila Koalicija za REKOM 26.03.2011. godine, polazni dokument u izgradnji minimalnog konsenzusa za raspravu na zvaničnom nivou.
05 21 2012
Regionalni sastanak Koalicije za REKOM, Priština, Kosovo
Glavna tema bila je zagovaranje i progres Inicijative za REKOM u kontekstu političke situacije u regionu bivše SFRJ.
Glavna tema bila je zagovaranje i progres Inicijative za REKOM u kontekstu političke situacije u regionu bivše SFRJ.
09 08 2012
Regionalni sastanak Koalicije za REKOM, Beograd, Srbija
Regionalni sastanak Koalicije za REKOM održan je 8. septembra 2012. godine u Beogradu, i u njemu je učestvovalo 60 članova...
Regionalni sastanak Koalicije za REKOM održan je 8. septembra 2012. godine u Beogradu, i u njemu je učestvovalo 60 članova Koalicije. Prvi put su članovi Koalicije govorili o svojim sjećanjima iz rata i o ratu (sesija Šta pamtimo, čega se sjećamo, objavljeno u 10. broju !Glasa Inicijative REKOM). Među učesnicima je bilo žrtava koje su po prvi put govorile o svojim ratnim iskustvima i mladih koji su više o ratnim zločinima saznali zahvaljujući učešću u Procesu REKOM.
09 22 2012
Akcija REKOM za budućnost – Zagreb, Priština, Beograd, Sarajevo, Podgorica, Ljubljana, Skoplje
Kampanja je bila fokusirana na podsjećanje predsjednika/ce ili članova predsjedništva država u regionu na činjenicu da osnivanje REKOM-a zavisi od...
Kampanja je bila fokusirana na podsjećanje predsjednika/ce ili članova predsjedništva država u regionu na činjenicu da osnivanje REKOM-a zavisi od njihove odluke. Po uzoru na akcije kakve sprovodi Amnesty International, organizovane su akcije slanja razglednica na adrese regionalnih predsjedništava, sa kratkom porukom podsjećanja na već iskazanu podršku osnivanju REKOM-a, i na to da je došlo vrijeme za korak dalje. Akcija REKOM za budućnost održana je 22. septembra 2012. godine.
10 24 2012
REKOM za budućnost mladih – Banja Luka, Sarajevo, Priština, Zagreb, Beograd, Ljubljana, Podgorica, Skoplje
Koalicija za REKOM nastavlja sa prikupljanjem potpisa podrške za osnivanje REKOM-a.
Koalicija za REKOM nastavlja sa prikupljanjem potpisa podrške za osnivanje REKOM-a.
01 25 2013
Imenovani izaslanici za REKOM
Predsjednik Hrvatske Ivo Josipović imenovao je Zlatu Đurđević, redovnu profesoricu na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, 25. januara 2013. godine; Predsjednik Makedonije Gjorge Ivanov imenovao...
Predsjednik Hrvatske Ivo Josipović imenovao je Zlatu Đurđević, redovnu profesoricu na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, 25. januara 2013. godine; Predsjednik Makedonije Gjorge Ivanov imenovao je Lubena Arnaudoskog, zamjenika generalnog sekretara za pravne i organizacione poslove u svom kabinetu, 25. januara 2013. godine; Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović je imenovao Sonju Tomović-Šundić, dekanicu Fakulteta političkih nauka u Podgorici i ličnu savjetnicu za manjinska i ljudska prava, 28. januara 2013. godine; Predsjednica Kosova Atifete Jahjaga imenovala je Selima Selimija, svog pravnog savjetnika, 25. marta 2013. godine; Član Predsjedništva BiH Željko Komšić imenovao je Gorana Mihaljevića,  pravnika, oficira za vezu sa Haškim tribunalom, 25. marta 2013. godine; Član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović imenovao je Aljošu Čamparu, pravnika, dogradonačelnika Sarajeva, za svog izaslanika 21. februara 2013. godine; Predsjednik Srbije Tomislav Nikolić imenovao je Sinišu Važića, sudiju Apelacionog suda u Beogradu, za svog izaslanika 30. juna 2013. godine; Predsjednik Slovenije Borut Pahor i treći član Predsjedništva BiH, Nebojša Radmanović, nisu imenovali izaslanike za REKOM[1]. [1]Profesor Žarko Puhovski se u ime Koalicije za REKOM i javnih zagovarača lično obratio predsjedniku Slovenije i 24.04.2014. godine primio je odgovor od njegovog savjetnika za spoljne poslove, kojim ga obavještava da je pitanje REKOM-a u nadležnosti Vlade Slovenije. Preporučio je Koaliciji za REKOM da se obrati Ministarstvu za spoljne poslove Republike Slovenije. Treći član Predsjedništva BiH nikada nije odgovorio na dopise i javno obraćanje Koalicije za REKOM za imenovanje izaslanika za REKOM.
05 17 2013
Održan IX Međunarodni forum za tranzicionu pravdu, Jahorina, BiH
IX Međunarodni forum za tranzicionu pravdu pod nazivom Pomirenje u postjugoslavenskim zemljama održan je 17. i 18. maja 2013. godine...
IX Međunarodni forum za tranzicionu pravdu pod nazivom Pomirenje u postjugoslavenskim zemljama održan je 17. i 18. maja 2013. godine na planini Jahorini, BiH. Na forumu se govorilo o postignućima u uspostavljanju tranzicione pravde u postjugoslavenskim zemljama, iskustvu Sjeverne Irske, pomirenju iz ugla država, religijskih zajednica, naučne zajednice, zajednice umjetnika i kulturologa, organizacija civilnog društva, kao i o naslijeđu Haškog tribunala u funkciji pomirenja. Održana je i Šesta skupština Koalicije za REKOM, 17. maja 2013. godine na Jahorini, BiH.
09 06 2013
Počela sa radom Regionalna ekspertska grupa za REKOM
Regionalnu ekspertsku grupu čine lični izaslanici za REKOM predsjednika/članova Predsjedništva BiH. Zadatak izaslanika za REKOM, koji je formulisao predsjednik Hrvatske Ivo...
Regionalnu ekspertsku grupu čine lični izaslanici za REKOM predsjednika/članova Predsjedništva BiH. Zadatak izaslanika za REKOM, koji je formulisao predsjednik Hrvatske Ivo Josipović, je analiza Prijedloga Statuta REKOM iz ugla ustavnih, pravnih i političkih mogućnosti za osnivanje REKOM-a u svakoj zemlji pojedinačno. U radu Regionalne ekspertske grupe, u ime Koalicije za REKOM i javnih zagovarača, učestvovali su Midhat Izmirlija, član Radne grupe Koalicije za REKOM za Statut, i Nataša Kandić, koordinatorka procesa REKOM. Njihov zadatak je bio tehničke prirode, da pruže tumačenje Prijedloga Statuta REKOM koji je predložila Koalicija i da brinu da svi prijedlozi izaslanika blagovremeno i vjerodostojno budu unijeti u Izmjene. U radu su, povremeno, u svojstvu posmatrača, učestvovali i ostali javni zagovarači. Izaslanici su ukupno održali četiri sastanka, dva sastanka 2013. godine, 8. septembra i 24. oktobra, oba u Zagrebu, i do kraja juna 2014. godine dva sastanka – 8. marta u Zagrebu i 4. maja u Beogradu. Na drugom sastanku, izaslanici su donijeli odluku da se konsultuju sa predsjednicima/članovima Predsjedništva BiH o „periodu i području istraživanja“ Komisije, prije nego što im upute finalni dokument Izmjena na pregled i odlučivanje. Izaslanici su započeli sa konsultacijama u maju i do kraja juna 2014. godine još uvijek su bile u toku. Javni zagovarači su aktivno učestvovali u pomenutim konsultacijama. Izaslanici za REKOM okončali su svoj mandat 28.10.2014. godine. Izmjene Prijedloga Statuta REKOM koje su predložili Koalicija za REKOM je usvojila na Skupšini, 17.11.2014.
09 21 2013
Akcija Podržavam REKOM – Banja Luka, Sarajevo, Beograd, Ljubljana, Podgorica, Priština, Zagreb, Skoplje
Povodom Međunarodnog dana mira, Koalicija za REKOM organizovala je kampanju Podržavam REKOM i obavijestila javnost da je počela sa radom...
Povodom Međunarodnog dana mira, Koalicija za REKOM organizovala je kampanju Podržavam REKOM i obavijestila javnost da je počela sa radom Regionalna ekspertska grupa za REKOM.
11 14 2014
Podržane Izmjene Statuta REKOM-a
Koalicija za REKOM je 14. novembra 2014. godine u Beogradu (Srbija) održala Skupštinu, sedmu po redu, uz učešće 104 delegata,...
Koalicija za REKOM je 14. novembra 2014. godine u Beogradu (Srbija) održala Skupštinu, sedmu po redu, uz učešće 104 delegata, koji su predstavljali 1950 članova/ica. Delegati su, uz jedan glas protiv i dva uzdržana, podržali Izmjene Statuta REKOM-a, koje su sačinili izaslanici predsjednika Crne Gore, Srbije, Hrvatske i Kosova, bošnjačkog i hrvatskog člana Predsjedništva BiH, a u vezi sa zadatkom da ispitaju ustavne i pravne mogućnosti za osnivanje REKOM-a u svakoj zemlji pojedinačno.
11 15 2014
Održan X Međunarodni forum za tranzicionu pravdu
X Forum je bio posvećen postignućima u tranzicionoj pravdi, promociji upotrebe činjenica u umjetničkim djelima i slušanju glasa žrtava. Forum...
X Forum je bio posvećen postignućima u tranzicionoj pravdi, promociji upotrebe činjenica u umjetničkim djelima i slušanju glasa žrtava. Forum je održan 15. i 16. novembra 2014. godine u Beogradu, u organizaciji Koalicije za REKOM. Najavljena je nova faza Procesa REKOM u kojoj Koalicija prati, pomaže i podstiče državne institucije da osnuju REKOM.
12 10 2014
Pismo predsjednicima/članovima Predsjedništva BiH
Koalicija za REKOM je 10. decembra 2014. godine uputila pismo predsjednicima/članovima Predsjedništva BiH, podsjećajući ih da je Skupština podržala Izmjene...
Koalicija za REKOM je 10. decembra 2014. godine uputila pismo predsjednicima/članovima Predsjedništva BiH, podsjećajući ih da je Skupština podržala Izmjene Statuta REKOM-a, čime su stvoreni uslovi za novi korak prema osnivanju Regionalne komisije za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima i drugim teškim povredama ljudskih prava u ratovima na teritoriji bivše Jugoslavije – REKOM.
05 30 2017
Nakon uspešne kampanje, na redu zagovaranje za REKOM
OD UKUPNO 50.361 OSOBA, U SRBIJI JE PRIKUPLJENO 13.270 POTPISA PODRŠKE, U SARAJEVU 12.400, U PRIŠTINI 11.208, U BANJALUCI 9.361,...
OD UKUPNO 50.361 OSOBA, U SRBIJI JE PRIKUPLJENO 13.270 POTPISA PODRŠKE, U SARAJEVU 12.400, U PRIŠTINI 11.208, U BANJALUCI 9.361, A U HRVATSKOJ 3.889. PETICIJU NA SAJTU RECOM.LINK POTPISALO JE 233 OSOBE
ANITA MITIĆ: CILJ KAMPANJE JE DA ŠEFOVI DRŽAVA, NASLEDNICA NEKADAŠNJE SFRJ, NA SAMITU U OKVIRU BERLINSKOG PROCESA, POTPIŠU SPORAZUM O OSNIVANJU REKOM-A
Nešto više od 50.000 građana i građanki iz regiona potpisalo je peticiju da Regionalna komisija za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima i drugim teškim povredama ljudskih prava počinjenim na teritoriji nekadašnje SFRJ od 1. januara 1991. do 31. decembra 2001. godine (REKOM) bude osnovana u okviru Berlinskog procesa, navodi se na sajtu REKOM-a.