Šta je proces REKOM?

Proces REKOM započet je debatom o instrumentima za otkrivanje i kazivanje činjenica o prošlosti u maju 2006. godine na Prvom regionalnom forumu za tranzicionu pravdu, koji su organizovali Fond za humanitarno pravo (Srbija), Istraživačko-dokumentacioni centar (BiH) i Documenta (Hrvatska). Učesnici, predstavnici nevladinih organizacija i udruženja porodica nestalih i žrtava iz postjugoslovenskih zemalja, dali su prednost regionalnom pristupu u suočavanju s prošlošću.

Koalicija za REKOM je u periodu od maja 2006. do 26. 3. 2011. godine organizovala sveobuhvatnu društvenu debatu (konsultativni proces) o mandatu REKOM-a. U njoj je učestvovalo 6700 predstavnika i predstavnica civilnog društva, uključujući organizacije koje se bave ljudskim pravima, žrtve, porodice žrtava i nestalih, izbeglice, veterane/branitelje, logoraše, pravnike i pravnice, umetnike i umetnice, pisce i spisateljice, novinare i novinarke i druge ugledne pojedince i pojedinke. Održano je 128 lokalnih i regionalnih skupova i osam međunarodnih foruma za tranzicionu pravdu. Izneti stavovi pretočeni su u Predlog Statuta REKOM-a, koji je 26. marta 2011. godine usvojila Skupština Koalicije za REKOM.

Nakon konsultativnog procesa, započela je druga faza procesa – institucionalizacija Inicijative REKOM. Ova faza predstavlja prenos Inicijative REKOM sa nivoa civilnog društva na politički nivo – u domen institucija. Da bi dobila javnu podršku za osnivanje REKOM-a, Koalicija je u maju i junu 2011. godine organizovala peticiju za osnivanje REKOM-a, koju je potpisalo 555.000 građana iz svih postjugoslovenskih zemalja. Formiran je Tim javnih zagovarača i pokrenuta je akcija REKOM za budućnost. Zagovaranje je rezultiralo odlukom predsednikâ odnosno Predsedništva BiH da imenuju lične izaslanike za REKOM. Izaslanici su dobili zadatak da analiziraju Statut REKOM-a koji je predložila Koalicija za REKOM i da provere ustavne i pravne mogućnosti za osnivanje REKOM-a u svakoj pojedinačnoj državi.

Izaslanici za REKOM predali su 28. 10. 2014. godine Koaliciji za REKOM Izmene Statuta REKOM-a, kao usaglašeni dokument koji predstavlja pravni okvir za osnivanje REKOM-a. Te izmene je Koalicija za REKOM bezrezervno podržala na Skupštini, 14. 11. 2014. Međutim, u međuvremenu, održani su izbori u BiH i izabrani novi članovi Predsedništva BiH, a u Hrvatskoj je izabrana nova predsednica, pa se u prvoj polovini 2015. godine Koalicija za REKOM našla u situaciji da iznova traži podršku za osnivanje REKOM-a. Podršku su potvrdili predsednici Srbije, Crne Gore, Kosova i Makedonije i bošnjački član Predsedništva BiH. Oni su podržali i strategiju Koalicije za REKOM da se pitanje osnivanja REKOM-a razmatra u okviru Berlinskog procesa. Za samo nekoliko dana, u maju 2017. godine, 50.000 građana Sarajeva, Banjaluke, Prištine, Zagreba i Beograda potpisalo je peticiju za dogovor lidera postjugoslovenskih zemalja o osnivanju REKOM-a u okviru Berlinskog procesa. U Deklaraciji predsedavajućeg samitu u Trstu, 12. 7. 2017. godine, posebno je istaknuta preporuka Foruma civilnog društva za osnivanje REKOM-a, kao zajedničko nastojanje učesnika samita. U vezi sa samitom u Londonu,  koji će se održati10. 7. 2018. godine, Koalicija za REKOM je pozvala premijere Srbije, Crne Gore, Kosova i Makedonije da potpišu Deklaraciju o osnivanju REKOM-a i pozovu preostale postjugoslovenske zemlje da se priključe zajedničkom poslu – izradi popisa ljudskih gubitaka u ratovima devedesetih.

 

Istorijat procesa REKOM

09 04 2005
Pokretanje regionalne debate o izvansudskim mehanizmima za utvrđivanje i kazivanje činjenica o ratnim zločinima
FHP, Documenta (Hrvatska) i Istraživačko-dokumentacioni centar (IDC-BiH) pokreću raspravu o mehanizmima za utvrđivanje i kazivanje činjenica o ratnim zločinima iz...
FHP, Documenta (Hrvatska) i Istraživačko-dokumentacioni centar (IDC-BiH) pokreću raspravu o mehanizmima za utvrđivanje i kazivanje činjenica o ratnim zločinima iz neposredne prošlosti. Održan je sastanak 10 vodećih organizacija za ljudska prava iz post-jugoslavenskih država, uz sudjelovanje stručnjaka Međunarodnog centra za tranzicionu pravdu. Sudionici sastanka daju punu podršku suđenjima za ratne zločine. Imajući u vidu kako su suđenja za kaznena djela fokusirana na počinitelje, FHP, Documenta i IDC donose odluku o pokretanju regionalne debate o izvansudskim mehanizmima za utvrđivanje i kazivanje činjenica o ratnim zločinima i drugim teškim povredama ljudskih prava, čiji će fokus biti na žrtvama.
05 05 2006
Prvi regionalni forum za tranzicijsku pravdu, Sarajevo, BiH
Prvi Regionalni forum za tranzicijsku pravdu, posvećen inicijativama i perspektivama za utvrđivanje istine o prošlosti, organizirali su Istraživačko dokumentacioni centar...
Prvi Regionalni forum za tranzicijsku pravdu, posvećen inicijativama i perspektivama za utvrđivanje istine o prošlosti, organizirali su Istraživačko dokumentacioni centar (BiH), Fond za humanitarno pravo (Srbija) i Documenta (Hrvatska). Uz sudjelovanje od oko 300 sudionikaa iz cijele regije, ovim Forumom započela je prva faza Konzultacijskog procesa – debata o tome kakvi mehanizmi za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima su potrebni regiji.
02 08 2007
Drugi regionalni forum za tranzicijsku pravdu, Zagreb, Hrvatska
Drugi regionalni forum o utvrđivanju istine o ratnim zločinima i sukobima organizirali su Documenta, Fond za humanitarno pravo i Istraživačko-dokumentacioni...
Drugi regionalni forum o utvrđivanju istine o ratnim zločinima i sukobima organizirali su Documenta, Fond za humanitarno pravo i Istraživačko-dokumentacioni centar. Više od 300 sudionika iz postjugoslavenskih država – predstavnika organizacija za ljudska prava, udruga žrtava i obitelji nestalih, organizacija branitelja, Haaškog tribunala, Međunarodnog centra za tranzicijsku pravdu, suci, tužitelji, umjetnici i novinari – raspravljali su, prvi put u Hrvatskoj, o instrumentima za utvrđivanje istine o prošlosti. Forum je otvorio predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić, koji je snažno podržao utvrđivanje činjenica na regionalnoj razini.
02 11 2008
Treći regionalni forum za tranzicijsku pravdu, Beograd, Srbija
Treći regionalni forum za tranzicijsku pravdu organizirali su Fond za humanitarno pravo (Srbija), Documenta (Hrvatska) i Istraživačko-dokumentacioni centar (BiH). U...
Treći regionalni forum za tranzicijsku pravdu organizirali su Fond za humanitarno pravo (Srbija), Documenta (Hrvatska) i Istraživačko-dokumentacioni centar (BiH). U radu Foruma sudjelovalo je preko 300 predstavnika udruga žrtava, žrtava koje nisu članovi udruga, veterana, aktivista organizacija za ljudska prava i organizacija mladih, novinara, sudaca, tužitelja, odvjetnika, poslanika, pravnika, povjesničara, umjetnika, studenata i srednjoškolaca. Forum su otvorili predsjednik Narodne skupštine Republike Srbije Oliver Dulić i Specijalni izvestitelj Europskog parlamenta za Srbiju, Jelko Kacin. Na Trećem regionalnom forumu dotadašnja debata o izvansudskim mehanizmima je konkretizirana – počinje se govoriti o potrebi osnivanja regionalnog tijela za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima. Po prvi put je organizovirano javno saslušanje žrtava.
05 09 2008
Lansirana Inicijativa za REKOM
Na Regionalnim konzultacijama s predstavnicima udruga žrtava, žrtvama i veteranima, održanim 9. svibnja 2008. u Podgorici, Crna Gora, lansirana je...
Na Regionalnim konzultacijama s predstavnicima udruga žrtava, žrtvama i veteranima, održanim 9. svibnja 2008. u Podgorici, Crna Gora, lansirana je Inicijativa za osnivanje Regionalne komisije za utvrđivanje i kazivanje činjenica o ratnim zločinima (REKOM). Pokretači ove Inicijative su Fond za humanitarno pravo (Srbija), Documenta (Hrvatska) i Istraživačko-dokumentacioni centar (BiH). Sudionici konzultacija – predstavnici udruga žrtava, žrtve koje nisu članovi udruga, i veterani iz Crne Gore, Hrvatske, BiH, Srbije, Makedonije, Slovenije i sa Kosova – podržali su Inicijativu za osnivanje REKOM, s dubokim uvjerenjem kako će ona dobiti snažnu podršku udruga obitelji nestalih u svim post-jugoslavenskim državama.
05 09 2008
Formirano Koordinacijsko vijeće
Predlagači Inicijative, FHP, Documenta i IDC, formirali su Koordinacijsko vijeće (s članovima po pozivu) 9.05.2008. godine u Podgorici, Crna Gora....
Predlagači Inicijative, FHP, Documenta i IDC, formirali su Koordinacijsko vijeće (s članovima po pozivu) 9.05.2008. godine u Podgorici, Crna Gora. Prvi zadatak Vijeća bio je formirati Koaliciju za osnivanje REKOM, i na nju prenijeti upravljanje konzultacijskim procesom. Kasnije, Vijeće je imalo zadatak nadzirati provođenje odluka Skupštine Koalicije za REKOM. Koordinacijsko vijeće prestaje postojati formiranjem Regionalnog tima zagovarača u listopadu 2011. godine, čime se započelo s pripremama za novu fazu Procesa REKOM, institucionalizaciju.
06 11 2008
Konzulacijski proces o osnivanju REKOM
Debata je otvorena u svibnju 2006. godine, na Prvom regionalnom forumu o mehanizmima za utvrđivanje činjenica o prošlosti, koji su...
Debata je otvorena u svibnju 2006. godine, na Prvom regionalnom forumu o mehanizmima za utvrđivanje činjenica o prošlosti, koji su organizovali FHP, IDC i Documenta. Do kraja lipnja 2011. godine održano je 127 konzultacija, sedam regionalnih i jedan međunarodni forum za tranzicijsku pravdu. U konzultacijama je sudjelovalo 6187 aktivista organizacija za ljudska prava, organizacija mladih, udruga obitelji žrtava, logoraša, veterana/boraca, zatim umjetnika, nastavnika, predstavnika crkava i vjerskih zajednica, i drugih grupa i udruga civilnog društva iz svih država nasljednica nekadašnje SFRJ. Konzultacijski proces se odvijao u formi lokalnih, nacionalnih i regionalnih debata (javnih konzultacija) u manjim grupama, i rasprava u okviru foruma, sa 200 do 300 sudionika. U radu foruma sudjelovali su i predstavnici država i međunarodnih organizacija. Stručnu podršku procesu pružali su stručnjaci ICTJ. Konzultacijski proces osmišljen je kao javna platforma za glas žrtava i civilnih grupa o teškom nasljeđu prošlosti; kao aktivno zagovaranje i pridobijanje široke javnosti i vlasti za osnivanje REKOM, Regionalne komisije za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima i drugim teškim povredama ljudskih prava na teritoriji nekadašnje SFRJ; i kao komunikacijski kanal za izgradnju Prijedloga statuta REKOM-a. Konzultacijskii proces imao je tri faze: najprije se raspravljalo o potrebama i očekivanjima žrtava u odnosu na teško nasljeđe prošlosti i izvansudskim mehanizmima za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima. Zatim su sudionici, uvažavajući iskustvo drugih post-konfliktnih i post-totalitarnih društava i specifičnost ratova na teritoriju nekadašnje SFRJ, iznosili prijedloge, mišljenja i preporuke o modelu Regionalne komisije za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima. U trećoj fazi, počevši od svibnja 2010. godine, sudionici su raspravljali o Nacrtu Statuta REKOM koji je, na osnovu prijedloga, mišljenja i preporuka sudionika konzultacijskog procesa i rješenja uspješnih komisija za istinu, napravila Grupa stručnjaka Koalicije za REKOM. Usljedile su konzultacije – prije svega sa civilnim grupama koje su sudjelovale u oblikovanju modela REKOM, a zatim i s pravnicima iz regije. Bilo je žučnih rasprava, strahovanja kako su neki stavovi nepomirljivi, ali je ipak trogodišnji zajednički rad omogućio da se kompromisno dođe do zajedničkog dokumenta. Skupština Koalicije za REKOM je 26.03.2011. godine usvojila Prijedlog Statuta REKOM. Pregled događaja regionalne debate Konzultacije Forumi
10 28 2008
Četvrti regionalni forum za tranzicijsku pravdu, Priština, Kosovo
Četvrti regionalni forum je najmasovniji skup o mehanizmima za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima održan na prostoru bivše Jugoslavije. Organizirali...
Četvrti regionalni forum je najmasovniji skup o mehanizmima za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima održan na prostoru bivše Jugoslavije. Organizirali su ga Fond za humanitarno pravo, Documenta, Istraživačko-dokumentacioni centar, Udruženje Shpresimi i Community Building Mitrovica. Skup su pozdravnim riječima otvorili predsjednik Kosova Fatmir Sejdiu, zamjenik šefa misije EULEX Roy Reeve, i drugi visoki službenici. Na ovom Forumu osnovana je Koalicija za REKOM koja ima zadatak sprovesti raspravu o mandatu, ciljevima i drugim elementima REKOM-a. Istraživačko-dokumentacioni centar iz Sarajeva je poslije Četvrtog regionalnog foruma za tranzicijsku pravdu istupio iz Koordinacijskog vijeća i odustao od daljeg angažiranja i zastupanja Inicijative o osnivanju Regionalne komisije.
10 28 2008
Formirana Koalicija za REKOM
Koalicija za REKOM je mreža organizacija civilnog društva iz postjugoslavenskih država koje se zalažu za osnivanje REKOM – Regionalne komisije...
Koalicija za REKOM je mreža organizacija civilnog društva iz postjugoslavenskih država koje se zalažu za osnivanje REKOM – Regionalne komisije za činjenice o ratnim zločinima i drugim teškim povredama ljudskih prava počinjenim na teritoriju bivše SFRJ, od 1. siječnja 1991. do 31. prosinca 2001. godine. Koalicija je formirana 28. listopada 2008. godine u Prištini na Kosovu, u okviru Četvrtog foruma za tranzicijsku pravdu, odlukom 100 nevladinih organizacija za ljudska prava, organizacija mladih i udruga obitelji nestalih i bivših logoraša, sudionika/sudionica spomenutog foruma. Do kraja 2014. godine, Koalicija za REKOM brojala je više od 2.050 nevladinih organizacija i pojedinaca/ki. Svi oni dijele mišljenje kako jedino zajednički, regionalni pristup utvrđivanju činjenica može osigurati sveobuhvatni povijesni zapis o tome šta se dogodilo u prošlosti. Koalicijom za REKOM upravlja Skupština članova i članica Koalicije. Tehničku i stručnu podršku Koaliciji pruža Regionalni savjet, kojim rukovodi koordinatorica projekta/procesa REKOM Nataša Kandić, a u čijem su sastavu predstavnici/ce deset nevladinih organizacija iz postjugoslavenskih zemalja, koje su i Partnerske organizacije na projektu REKOM: Fond za humanitarno pravo (Srbija), Inicijativa mladih za ljudska prava u Srbiji, Inicijativa mladih za ljudska prava u Hrvatskoj, Udruženje za tranzicionu pravdu, odgovornost i sjećanje u BiH (TPOS), Centar za demokratiju i tranzicionu pravdu (BiH), Fond za humanitarno pravo Kosovo, Centar za građansko obrazovanje (Crna Gora), Centar za istraživanje i kreiranje politika (Makedonija), i Centar za istraživanje religije, politike i društva (Srbija). Statut Koalicije za REKOM Statut Koalicije za REKOM usvojen je na Skupštini članica Koalicije održanoj u Zagrebu, 15.oktobra/listopada 2010.godine, a aktualne Izmjene i dopune Statuta Koalicije usvojene su na Skupštini Koalicije za REKOM održanoj u Sarajevu 26. lipnja 2011. godine. Članovi Regionalnog savjeta Koalicije za REKOM
05 29 2009
Peti regionalni forum za tranzicijsku pravdu, Budva, Crna Gora
Peti regionalni forum je okupio preko 200 nevladinih organizacija iz svih zemalja regije nekadašnje SFRJ. Sa 316 sudionika, bio je...
Peti regionalni forum je okupio preko 200 nevladinih organizacija iz svih zemalja regije nekadašnje SFRJ. Sa 316 sudionika, bio je to jedan od najvećih skupova posvećen tranzicijskoj pravdi. Forum su organizirali Centar za građansko obrazovanje i Akcija za ljudska prava iz Crne Gore, uz pomoć Sekretarijata Koalicije za REKOM. To je prvi forum na kojem su članovi Koalicije za REKOM, u okviru četiri radionice, raspravljali o modelu i drugim elementima modela REKOM. Dan uoči Foruma, članovi Koalicije održali su prvu, osnivačku skupštinu Koalicije, na kojoj je usvojen Statut Koalicije i izabrani članovi Koordinacijskog vijeća. Peti forum su otvorili Ranko Krivokapić, predsjednik Skupštine Crne Gore, Pierre Mirel, direktor Odjeljenja Europske komisije za proširenje za države zapadnog Balkana, i Ron J.P.M. van Dartel, veleposlanik Kraljevine Nizozemske u Crnoj Gori i Srbiji.
03 20 2010
Šesti regionalni forum za tranzicijsku pravdu, Novi Sad, Srbija
Šesti regionalni forum za tranzicijsku pravdu otvorili su potpredsjednica Vlade Vojvodine Ana Tomanova Makanova, šef delegacije Europske komisije u Srbiji...
Šesti regionalni forum za tranzicijsku pravdu otvorili su potpredsjednica Vlade Vojvodine Ana Tomanova Makanova, šef delegacije Europske komisije u Srbiji Vincent Degert, predsjednik Nezavisnog društva novinara Vojvodine Dinko Gruhonjić i redatelj Želimir Žilnik. Na skupu je sudjelovalo više od 300 predstavnika/ca organizacija i pojedinaca/ki iz čitave regije bivše SFRJ. U okviru Foruma održana je i druga skupština Koalicije za REKOM.
06 01 2010
Započeta regionalna medijska promocija Inicijative REKOM
Prva medijska kampanja kojom je Inicijativa REKOM predstavljena široj javnosti u regionu zvala se Zašto REKOM. Promotivne aktivnosti započete su...
Prva medijska kampanja kojom je Inicijativa REKOM predstavljena široj javnosti u regionu zvala se Zašto REKOM. Promotivne aktivnosti započete su 1. juna 2010. godine, istovremeno u Banjaluci, Beogradu, Podgorici, Prištini, Sarajevu i Zagrebu, i ubrzo su proširene i na druge gradove. TV spotove su režirali Slobodan Šijan i Milutin Petrović. Pokrenut je website www.ZaREKOM.org na osam jezika i Facebook i Twitter prezentacije Inicijative.
10 17 2010
Sedmi regionalni forum za tranzicijsku pravdu, Zagreb, Hrvatska
Sedmi Forum za tranzicijsku pravdu održan je 16-17.10.2010. u Zagrebu. Forum je otvorio predsjednik Republike Hrvatske, Ivo Josipović. U radu...
Sedmi Forum za tranzicijsku pravdu održan je 16-17.10.2010. u Zagrebu. Forum je otvorio predsjednik Republike Hrvatske, Ivo Josipović. U radu su sudjelovali bivši predsjednik RH, Stipe Mesić, potpredsjednik Vlade RH Slobodan Uzelac i predstavnici Sabora i ministarstava RH. Osim plenuma, debata sudionika je organizirana u okviru četiri radne grupe: za sastav i izbor članova REKOM-a, za ovlaštenja REKOM-a i odnos prema pravosuđu, za javno zagovaranje Inicijative i za ciljeve i zadatke REKOM-a. Forum je završen zajedničkom ocjenom sudionika kako se djelovanje buduće ragionalne Komisije mora zasnivati na dobrovoljnosti žrtava, obaveznosti države, i samostalnosti Regionalne komisije za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima na području bivše Jugoslavije (REKOM).
01 10 2011
Početak javnog zagovaranja
Sa javnim zagovaranjem Inicijative REKOM počelo se u siječnju 2011. godine. Obavlja se na nacionalnoj razini, a u njemu sudjeluju...
Sa javnim zagovaranjem Inicijative REKOM počelo se u siječnju 2011. godine. Obavlja se na nacionalnoj razini, a u njemu sudjeluju članovi Koordinacijskog vijeća Koalicije za REKOM, koordinatori i predstavnici za odnose s javnošću Inicijative za REKOM i članovi Koalicije za REKOM. Cilj javnog zagovaranja je dobijanje političke podrške za osnivanje REKOM.
01 19 2011
Europski parlament podržao Inicijativu REKOM
U Rezoluciji Europskog parlamenta o procesu europskih integracija Srbije usvojenoj 19. Siječnja 2011, pod točkom 34. izražava se podrška Inicijativi...
U Rezoluciji Europskog parlamenta o procesu europskih integracija Srbije usvojenoj 19. Siječnja 2011, pod točkom 34. izražava se podrška Inicijativi REKOM “sa ciljem nastavljanja procesa podizanja svjesti i pomirenja širom Zapadnog Balkana”, i pozivaju se vlasti Srbije i drugih država uključenih u to pitanje da pruže podršku ovoj Inicijativi.
01 26 2011
Parlamentarna skupština Savjeta Europe u rezoluciji o pomirenju podržala Inicijativu REKOM
Parlamentarna skupština je 26. siječnja 2011. godine usvojila Rezoluciju 1786 (2011) Reconciliation and political dialogue between the countries of the...
Parlamentarna skupština je 26. siječnja 2011. godine usvojila Rezoluciju 1786 (2011) Reconciliation and political dialogue between the countries of the former Yugoslavia, kojom izražava podršku naporima post-jugoslavenskih država za uspostavljanje pomirenja i novih odnosa među državama. U Rezoluciji je posebno istaknuta podrška inicijativi nevladinih organizacija iz post-jugoslavenskih država za formiranje Regionalne komisije za uspostavljanje činjenica o ratnim zločinima na teritoriju nekadašnje SFRJ (REKOM) koja ima za cilj odati poštovanje i priznati sve žrtve.
03 26 2011
Usvojen Prijedlog statuta REKOM-a
Koalicija za REKOM na svojoj Skupštini usvojila je Prijedlog statuta REKOM-a, koji je pripremila Radna grupa Koalicije za REKOM za...
Koalicija za REKOM na svojoj Skupštini usvojila je Prijedlog statuta REKOM-a, koji je pripremila Radna grupa Koalicije za REKOM za Statut, na osnovu prijedloga i preporuka sudionika konzultacijskog procesa i analize statuta uspješnih komisija za istinu i zakonodavstava parlamentarnih i istražnih komisija u post-jugoslavenskim zemljama.
04 26 2011
Peticija za osnivanje REKOM-a
Za devet nedjelja, koliko je trajala kampanja, prikupljeno 545.000 potpisa građana. U Bosni i Hercegovini prikupljeno je 122.540 potpisa podrške,...
Za devet nedjelja, koliko je trajala kampanja, prikupljeno 545.000 potpisa građana. U Bosni i Hercegovini prikupljeno je 122.540 potpisa podrške, u Hrvatskoj 19.674, u Crnoj Gori 31.060, u Srbiji 254.625, u Sloveniji 5.346, u Makedoniji 10.069 potpisa, a najveće iznenađenje u kampanji je veliki broj potpisa prikupljenih u Banja Luci (46.000) i na Kosovu (100.566).
06 27 2011
Održan VIII Regionalni forum za tranzicionu pravdu, Sarajevo, BiH
Za razliku od prethodnih foruma, koji su bili u funkciji debate o osnivanju REKOM, cilj ovog foruma bio je da...
Za razliku od prethodnih foruma, koji su bili u funkciji debate o osnivanju REKOM, cilj ovog foruma bio je da sagleda i ocjeni rezultate procesa tranzicione pravde u regionu. ,,Ovo je pokušaj da proces suočavanja sa prošlošću predamo institucijama”, rekla je Kandić. Skup je održan 27. juna/lipanja 2011. u hotelu Holiday Inn u Sarajevu, BiH.    
10 07 2011
Intelektualci i umjetnici iz regije traže osnivanje REKOM
Pismo podrške Inicijativi za osnivanje REKOM, upućeno 7. listopada 2011. godine predsjednicima i članovima predsjedništva zemalja-nasljednica bivše Jugoslavije, potpisalo je...
Pismo podrške Inicijativi za osnivanje REKOM, upućeno 7. listopada 2011. godine predsjednicima i članovima predsjedništva zemalja-nasljednica bivše Jugoslavije, potpisalo je 155 umjetnika i intelektualaca, regionalno poznatih i cenjenih.
10 09 2011
Formiran Regionalni tim javnih zagovarača
Druga faza procesa REKOM, Institucionalizacija Inicijative REKOM (prenos Inicijative sa civilne na političku razinu) otpočela je formiranjem Regionalnog tima javnih...
Druga faza procesa REKOM, Institucionalizacija Inicijative REKOM (prenos Inicijative sa civilne na političku razinu) otpočela je formiranjem Regionalnog tima javnih zagovarača (RTJZ) u listopadu 2011. godine. Članove tima, na poziv Fonda za humanitarno pravo, predložile su partnerske organizacije koje su aktivno sudjelovale u troipolgodišnjem konzultacijskom procesu o mandatu REKOM. Primarni cilj RTZJ je političko zagovaranje za osnivanje REKOM. RTJZ čine: Zdravko Grebo, profesor na Pravnom fakultetu u Sarajevu, Dino Mustafić, kazališni redatelj, i novinarka Dženana Karup-Druško (BiH), Žarko Puhovski, profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (Hrvatska),  novinar Adriatik Kelmendi (Kosovo), novinar Dragoljub Vuković (Crna Gora), novinar Dinko Gruhonjić i aktivistkinja za ljudska prava, Nataša Kandić (Srbija), i Prof. dr. Židas Daskalovski (Makedonija. Biljana Vankovska, profesorica na Filozofskom fakultetu u Skoplju (Makedonija) podnijela je ostavku na člantvo u RTZJ u studenom 2013, jer je smatrala kako nije postigla adekvatan uspijeh u javnom zagovaranju u Makedoniji. Novinar Igor Mekina (Slovenija) prestao je s aktivnostima u RTZJ i u Inicijativi REKOM u siječnju 2014.
10 12 2011
Inicijativa za REKOM uključena u Strategiju proširenja i izvještaje Europske komisije
Europska komisija je 12.10.2011. objavila dokument Strategija proširenja i glavni izazovi 2011-2012 za regiju bivše SFRJ, i u odjeljku 2.3...
Europska komisija je 12.10.2011. objavila dokument Strategija proširenja i glavni izazovi 2011-2012 za regiju bivše SFRJ, i u odjeljku 2.3 navela Inicijativu REKOM kao izuzetno značajnu za proces regionalnog pomirenja. Također, u pratećim izvještajima o napretku za Srbiju, Bosnu i Hercegovinu, Hrvatsku, Makedoniju, Crnu Goru i Kosovo, EK je istakla podršku Inicijativi za REKOM kao integralnom dijelu procesa europskih integracija regionalnih država. Europska komisija je i u izvještaju o napretku Srbije u procesu Eurointegracija za 2013. godinu navela kako nastavlja s podrškom Procesu REKOM. U dokumentu Strategija proširenja i ključni izazovi 2013 -2014 (SERBIA 2013 progress report) koji je objavljen 16. litopada 2013. godine, EK je pozdravila prvi sastanak izaslanika predsjednika država za REKOM.
11 04 2011
Regionalni sastanak Koalicije za REKOM, Zagreb, Hrvatska
Sudjelovalo je 63 predstavnika organizacija članica Koalicije za REKOM iz svih post-jugoslavenskih zemalja. Žarko Puhovski, javni zagovarač u Hrvatskoj, pokrenuo...
Sudjelovalo je 63 predstavnika organizacija članica Koalicije za REKOM iz svih post-jugoslavenskih zemalja. Žarko Puhovski, javni zagovarač u Hrvatskoj, pokrenuo je pitanje „tvrdog jezgra“ Statuta REKOM koji Koalicija treba odrediti, kako bi zagovarači imali jasno uputstvo o minimalnim standardima kojih se treba pridržavati u javnom zagovaranju Inicijative REKOM. U ocjeni nove faze zagovaranja, rekao je: „Kako proces REKOM prelazi na političku razinu, gubi se na sadržaju, ali dobija na moći. Gubitak sadržaja će se prije svega očitovati kroz zahtjeve političara da se naš Prijedlog Statuta izmijeni. U vezi s mogućim izmjenama, na Koaliciji je zadatak odrediti što je ’tvrdo jezgro’ odnosno ono što mora ostati u Statutu, a od kojih se točaka, po potrebi, može odustati.“ Zaključak Koalicije je da se o „tvrdom jezgru“ Prijedloga Statuta REKOM razgovara na sljedećem sastanku Koalicije za REKOM, planiranom za veljaču 2012.
02 25 2012
Regionalni sastanak Koalicije za REKOM, Beograd, Srbija
Sudjelovalo je 65 članova/ca Koalicije za REKOM. Na sastanku su predstavljeni rezultati istraživanja o stanju tranzicijske pravde u post-jugoslavenskim zemljama,...
Sudjelovalo je 65 članova/ca Koalicije za REKOM. Na sastanku su predstavljeni rezultati istraživanja o stanju tranzicijske pravde u post-jugoslavenskim zemljama, a poslije toga su članovi Koalicije za REKOM tijekom cijelog dana raspravljali o toku procesa institucionalizacije Inicijative za REKOM, kao i o „tvrdom jezgru“ Prijedloga Statuta REKOM-a, kao obavezujućem minimumu u političkom zagovaranju Inicijative za osnivanje REKOM. U raspravi o „tvrdom jezgru“ Predloga Statuta, sudionici su se složili s prijedlogom profesora Žarka Puhovskog kako je usvojeni Prijedlog Statuta REKOM, koji je usvojila Koalicija za REKOM 26.03.2011. godine, polazni dokument u izgradnji minimalnog konsenzusa za raspravu na službenoj razini.
03 29 2012
Europski parlament izrazio podršku inicijativi REKOM
Europski parlament je 29. ožujka 2012. godine usvojio Rezoluciju o napretku Srbije (2011/2886 RSP), dokument koji je pripremio slovenski poslanik Jelko...
Europski parlament je 29. ožujka 2012. godine usvojio Rezoluciju o napretku Srbije (2011/2886 RSP), dokument koji je pripremio slovenski poslanik Jelko Kacin. U 39. točki Rezolucije, Europski parlament “izražava podršku Inicijativi REKOM u cilju da i dalje pokreće i usmjerava proces pomirenja na cijelom zapadnom Balkanu”.
05 21 2012
Regionalni sastanak Koalicije za REKOM, Priština, Kosovo
Glavna tema bila je zagovaranje i napredak Inicijative za REKOM u kontekstu političke situacije u regiji bivše SFRJ.
Glavna tema bila je zagovaranje i napredak Inicijative za REKOM u kontekstu političke situacije u regiji bivše SFRJ.
09 08 2012
Regionalni sastanak Koalicije za REKOM, Beograd, Srbija
Regionalni sastanak Koalicije za REKOM održan je 8. rujna 2012. godine u Beogradu, i u njemu je sudjelovalo 60 članova...
Regionalni sastanak Koalicije za REKOM održan je 8. rujna 2012. godine u Beogradu, i u njemu je sudjelovalo 60 članova Koalicije. Prvi put su članovi Koalicije govorili o svojim sjećanjima iz rata i o ratu (sesija Šta pamtimo, čega se sećamo, objavljeno u 10. broju !Glasa Inicijative REKOM). Među sudionicima je bilo žrtava koje su po prvi put govorile o svojim ratnim iskustvima i mladih koji su više o ratnim zločinima saznali zahvaljujući sudjelovanju u Procesu REKOM.
09 22 2012
Akcija REKOM za budućnost – Zagreb, Priština, Beograd, Sarajevo, Podgorica, Ljubljana, Skoplje
Kampanja je bila fokusirana na podsjećanje predsjednika/ce ili članova predsjedništva država u regiji na činjenicu kako osnivanje REKOM ovisi o...
Kampanja je bila fokusirana na podsjećanje predsjednika/ce ili članova predsjedništva država u regiji na činjenicu kako osnivanje REKOM ovisi o njihovoj odluci. Po uzoru na akcije kakve provodi Amnesty International, organizirane su akcije slanja razglednica na adrese regionalnih predsjedništava, s kratkom porukom podsjećanja na već iskazanu podršku osnivanju REKOM, i na to da je došlo vrijeme za korak dalje. Akcija REKOM za budućnost održana je 22. rujna 2012. godine.
10 24 2012
REKOM za budućnost mladih, Banja Luka, Sarajevo, Priština, Zagreb, Beograd, Ljubljana, Podgorica, Skoplje
Koalicija za REKOM nastavlja s prikupljanjem potpisa podrške za osnivanje REKOM.
Koalicija za REKOM nastavlja s prikupljanjem potpisa podrške za osnivanje REKOM.
01 25 2013
Imenovani izaslanici za REKOM
Predsjednik Hrvatske Ivo Josipović imenovao je Zlatu Đurđević, redovnu profesoricuu na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 25. siječnja 2013. godine; Predsjednik Makedonije Gjorge Ivanov imenovao...
Predsjednik Hrvatske Ivo Josipović imenovao je Zlatu Đurđević, redovnu profesoricuu na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 25. siječnja 2013. godine; Predsjednik Makedonije Gjorge Ivanov imenovao je Lubena Arnaudoskog, zamjenika generalnog tajnika za pravne i organizacijske poslove u svom uredu, 25. siječnja 2013. godine; Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović je imenovao Sonju Tomović-Šundić, dekanicu Fakulteta političkih nauka u Podgorici I osobnu savjetnicu za manjinska i ljudska prava 28. siječnja 2013. godine; Predsednica Kosova Atifete Jahjaga imenovala je Selima Selimija, svog pravnog savjetnika, 25. ožujka 2013. godine; Član Predsjedništva BiH Željko Komšić imenovao je Gorana Mihaljevića, pravnika, oficira za vezu s Haškim tribunalom 25. rujna 2013. godine; Član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović imenovao je Aljošu Čamparu, pravnika, dogradonačelnika Sarajeva, za svojeg izaslanika 21. veljače 2013. godine; Predsjednik Srbije Tomislav Nikolić imenovao je Sinišu Važića, sudiju Apelacionog suda u Beogradu za svojeg izaslanika 30. lipnja 2013. godine; Predsednik Slovenije Borut Pahor i treći član Predsjedništva BiH, Nebojša Radmanović, nisu imenovali izaslanike za REKOM[1]. [1]Profesor Žarko Puhovski se u ime Koalicije za REKOM i javnih zagovarača osobno obratio predsjedniku Slovenije, i 24.04.2014. godine primio je odgovor od njegovog savetnika za vanjske poslove, kojim ga obavještava kako je pitanje REKOM-a u nadležnosti Vlade Slovenije. Preporučio je Koaliciji za REKOM da se obrati Ministarstvu za vanjske poslove Republike Slovenije. Treći član Predsjedništva BiH nikada nije odgovorio na dopise i javno obraćanje Koalicije za REKOM za imenovanje izaslanika za REKOM.
05 17 2013
Održan IX Međunarodni forum za tranzicijsku pravdu, Jahorina
IX Međunarodni forum za tranzicijsku pravdu pod nazivom Pomirenje u post-jugoslavenskim državama održan je 17. i 18. svibnja 2013. godine...
IX Međunarodni forum za tranzicijsku pravdu pod nazivom Pomirenje u post-jugoslavenskim državama održan je 17. i 18. svibnja 2013. godine na planini Jahorina, u BiH. Na forumu se govorilo o postignućima u uspostavljanju tranzicijske pravde u post-jugoslavenskim državama, iskustvu Sjeverne Irske, pomirenju iz ugla država, religijskih zajednica, znanstvene zajednice, zajednice umjetnika i kulturologa, organizacija civilnog društva, kao i o nasljeđu Haškog tribunala u funkciji pomirenja. Održana je i Šesta skupština Koalicije za REKOM, 17. svibnja 2013. godine na Jahorini, BiH.
09 06 2013
Počela s radom Regionalna stručna grupa za REKOM
Regionalnu stručnu grupu čine osobni izaslanici za REKOM predsjednika/članova Predsjedništva BiH. Zadatak izaslanika za REKOM, koji je formulirao predsjednik Hrvatske Ivo...
Regionalnu stručnu grupu čine osobni izaslanici za REKOM predsjednika/članova Predsjedništva BiH. Zadatak izaslanika za REKOM, koji je formulirao predsjednik Hrvatske Ivo Josipović, je analiza Prijedloga statuta REKOM iz ugla ustavnih, pravnih i političkih mogućnosti za osnivanje REKOM, u svakoj zemlji pojedinačno. U radu Regionalne stručne grupe, u ime Koalicije za REKOM i javnih zagovarača, sudjelovali su Midhat Izmirlija, član Radne grupe Koalicije za REKOM za Statut i Nataša Kandić, koordinatorica procesa REKOM. Njihov zadatak je bio tehničke prirode, pružiti tumačenje Prijedloga Statuta REKOM koji je predložila Koalicija i brinuti da svi prijedlozi izaslanika blagovremeno i vjerodostojno budu unijeti u Izmjene. U radu su, povremeno, u svojstvu promatrača, sudjelovali i ostali javni zagovarači. Izaslanici su ukupno održali četiri sastanka, dva sastanka 2013. godine, 8. rujna i 24. listopada, oba u Zagrebu, i do kraja lipnja 2014. godine, dva sastanka – 8. rujna, u Zagrebu, i 4. svibnja, u Beogradu. Na drugom sastanku, izaslanici su donijeli odluku da se konzultiraju s predsjednicima/članovima Predsjedništva BiH o „razdoblju i području istraživanja“ Komisije, prije nego što im upute finalni dokument Izmjena na pregled i odlučivanje. Izaslanici su započeli s konzultacijama u svibnju i do kraja lipnja 2014. godine još uvijek su bile u tijeku. Javni zagovarači su aktivno sudjelovali u spomenutim konzultacijama. Izaslanici za REKOM okončali su svoj mandat 28.10.2014. godine. Izmjene Prijedloga statuta REKOM koje su predložili, Koalicija za REKOM je usvojila na Skupšini, 17.11.2014.
09 21 2013
Akcija Podržavam REKOM – Banja Luka, Sarajevo, Beograd, Ljubljana, Podgorica, Priština, Zagreb, Skoplje
Povodom Međunarodnog dana mira, Koalicija za REKOM organizirala je kampanju Podržavam REKOM i obavijestila javnost kako je počela s radom...
Povodom Međunarodnog dana mira, Koalicija za REKOM organizirala je kampanju Podržavam REKOM i obavijestila javnost kako je počela s radom Regionalna stručna grupa za REKOM.
11 14 2014
Podržane Izmjene Statuta REKOM
Koalicija za REKOM je 14. studenog 2014. godine u Beogradu (Srbija) održala Skupštinu, sedmu po redu, uz učešće 104 delegata,...
Koalicija za REKOM je 14. studenog 2014. godine u Beogradu (Srbija) održala Skupštinu, sedmu po redu, uz učešće 104 delegata, koji su predstavljali 1950 članova/ica. Delegati su, uz jedan glas protiv i dva uzdržana, podržali Izmjene Statuta REKOM, koje su napravili izaslanici predsjednika Crne Gore, Srbije, Hrvatske i Kosova, bošnjačkog i hrvatskog člana Predsjedništva BiH, a u vezi sa zadatkom da ispitaju ustavne i pravne mogućnosti za osnivanje REKOM-a u svakoj državi pojedinačno.
11 15 2014
Održan X Međunarodni forum za tranzicijsku pravdu
X Forum je bio posvećen postignućima u tranzicijskoj pravdi, promociji upotrebe činjenica u umjetničkim djelima i saslušanju glasa žrtava. Forum...
X Forum je bio posvećen postignućima u tranzicijskoj pravdi, promociji upotrebe činjenica u umjetničkim djelima i saslušanju glasa žrtava. Forum je održan 15. i 16. studenog 2014. godine u Beogradu, u organizaciji Koalicije za REKOM. Najavljena je nova faza Procesa REKOM, u kojoj Koalicija prati, pomaže i potiče državne institucije osnivanje REKOM-a.
12 10 2014
Pismo predsjednicima/članovima Predsjedništva BiH
Koalicija za REKOM je 10. prosinca 2014. godine uputila pismo predsjednicima/članovima Predsjedništva BiH, podsjećajući ih kako je Skupština podržala Izmjene...
Koalicija za REKOM je 10. prosinca 2014. godine uputila pismo predsjednicima/članovima Predsjedništva BiH, podsjećajući ih kako je Skupština podržala Izmjene Statuta REKOM-a, čime su stvoreni uvjeti za novi korak prema osnivanju Regionalne komisije za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima i drugim teškim povredama ljudskih prava u ratovima na teritoriju bivše Jugoslavije – REKOM.
05 30 2017
Nakon uspešne kampanje, na redu zagovaranje za REKOM
OD UKUPNO 50.361 OSOBA, U SRBIJI JE PRIKUPLJENO 13.270 POTPISA PODRŠKE, U SARAJEVU 12.400, U PRIŠTINI 11.208, U BANJALUCI 9.361,...
OD UKUPNO 50.361 OSOBA, U SRBIJI JE PRIKUPLJENO 13.270 POTPISA PODRŠKE, U SARAJEVU 12.400, U PRIŠTINI 11.208, U BANJALUCI 9.361, A U HRVATSKOJ 3.889. PETICIJU NA SAJTU RECOM.LINK POTPISALO JE 233 OSOBE
ANITA MITIĆ: CILJ KAMPANJE JE DA ŠEFOVI DRŽAVA, NASLEDNICA NEKADAŠNJE SFRJ, NA SAMITU U OKVIRU BERLINSKOG PROCESA, POTPIŠU SPORAZUM O OSNIVANJU REKOM-A
Nešto više od 50.000 građana i građanki iz regiona potpisalo je peticiju da Regionalna komisija za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima i drugim teškim povredama ljudskih prava počinjenim na teritoriji nekadašnje SFRJ od 1. januara 1991. do 31. decembra 2001. godine (REKOM) bude osnovana u okviru Berlinskog procesa, navodi se na sajtu REKOM-a.