Vijesti

Obilježavanje Dana Republike Srpske dovelo je do nepoželjnih podjela u Prijedoru

14.01.2016Nekategorizirano

“Koje dobro može izaći iz ovoga?”

Amela, Bošnjakinja koja živi u Prijedoru, gradu u RS-u, zabrinuta je zbog nacionalističkih govora, ceremonija i ostalih dešavanja oko dosada najveće proslave 9. januara – kontroverznog Dana RS-a.

“Samo razmišljam kako da svoju djecu sklonim odavde. Nakon svega ovoga, ja sam još više uvjerena da treba da idu – što je dalje moguće odavde”, kaže Amela za BIRN.

 

Jedna od glavnih ulica u Prijedoru na kojoj su 9.januara bile okačene zastave. Foto: BIRN.

 

Piše: Katarina Panić, BIRN, Prijedor

 

Bošnjaci, Hrvati i Srbi koji žive zajedno u Prijedoru u sjeverozapadnom dijelu RS-a, godinama pokušavaju izbjeći etničke tenzije koje obično prate ovakve događaje.

Ali ove godine se ovo njihovo nastojanje pokazalo teško izvodljivim s obzirom da RS otvoreno prkosi Ustavnom sudu BiH, koji je donio presudu da je ovaj praznik diskriminatorski prema građanima nesrpske nacionalnosti i na toj osnovi je i neustavan.

Vlada RS-a je ipak odlučila da nastavi sa spektaklom, razgarajući srpske nacionalističke osjećaje širom Republike Srpske, što je izazvalo bijes i osudu od strane Bošnjaka i Hrvata širom države i stavio na test krhki suživot u preostalim multietničkim sredinama kao što je Prijedor.

Lokalnoj samoupravi Prijedora je rečeno da postavi zastave RS-a i druge dekoracije na svim glavnim ulicama i javnim zgradama.

Ove godine mnogi stanovnici srpske nacionalnosti su odlučili postaviti zastave na svoje kuće i stambene zgrade, ali je u lokalnim trgovinama, koje nisu navikle na ovu vrstu potražnje, bio ograničen broj zastava.

Mnogi mještani su posjetili suvenirnicu u Prijedoru u nadi da će kupiti velike zastave, ali bez uspjeha.

“Nažalost, nemamo velike zastave, samo male. Čuvam ih za svadbe jer ih ljudi kupuju da ih stave na svoje automobile”, kaže s izvinjenjem trgovkinja mušteriji.

“Ovo bi trebalo postati tradicija svakog 9. januara u budućnosti. Lijepo je tu i tamo vidjeti naše zastave. Ne razumijem kako neko može da nas spriječi da slavimo naš dan”, dodala je ona.

Porodica prolazi pored kafića u kojem se veju zastave. Foto: BIRN.

Vlada Republike Srpske i političke stranke iz vladajućeg bloka u RS-u organizirali su mnoštvo događaja u petak i subotu, u administrativnom centru ovog entiteta – Banjoj Luci, ali i u svim drugim većim gradovima.

U centru Prijedora, podmladak jedne vladajuće stranke bosanskih Srba je dijelio razglednice sa izrugivajućom karikaturom visokog predstavnika Valentina Inzka, kojeg su srpski političari iz RS-a više puta kritikovali.

Volonteri su 9.januara djelili razglednice. Foto: BIRN.

Oni su zamolili lokalno stanovništvo da potpiše razglednicu i da je pošalju direktno Inzku.

“Što bih trebala napisati”, pitala je jedna žena.

“Napišite mu da ide kući”, odgovorio je jedan mladi aktivista.

Jedna od razglednica poslana Visokom predstavniku Valentinu Inzku. Foto: BIRN.

Na drugom trgu, dvije mlade žene, obje svezane zastavom RS-a, poklanjale su džepne kalendare, male papirnate zastave i majice sa sloganom “Proslava Republike“.

“Ista stvar se organizuje širom Republike Srpske, a pod pokroviteljstvom Vlade”, kaže za BIRN jedna od njih.

“Vlada je platila agenciji, agencija je nas angažovala, a RTRS će ovo emitovati sutra”, dodala je ona.

Jedan stariji mještanin, bosanski Srbin, s odobravanjem je govorio o događajima za Dan RS-a, kojim se obilježava formiranje Republike Srpske 1992. godine, jedan od događaja koji su nagovijestili izbijanje rata u BiH, nešto kasnije iste godine.

“Trebamo održati tradiciju. Na kraju krajeva, borili smo se da dobijemo Republiku Srpsku i mi je moramo održavati”, rekao je on.

“Izgubio sam sina i dva brata u toku rata, tako da se nadam da nije bilo nizašta”, dodao je on.

Stanovnik Prijedora kupuje majicu povodom Dana RS-a. Foto: BIRN.

Međutim, mnogi građani nesrpske nacionalnosti u Prijedoru bili su zabrinuti zbog ovakvog otvorenog izražavanja nacionalističkih osjećaja.

Do rata, Prijedor je bio prosperitetni industrijski grad s oko 110.000 stanovnika, od kojih su Bošnjaci i Srbi činili po oko 43 odsto, a ostali su bili Hrvati i pripadnici drugih etničkih manjina.

Međutim, na početku sukoba su srpske paravojne jedinice etnički očistile čitavo područje od nesrba, ubivši pri tome ukupno 3.173 Bošnjaka i Hrvata.

Od oko 50.000 nesrpskog stanovništva, koje je pobjeglo sa ovog područja za vrijeme rata, oko 23.000 se vratilo. Ostali su započeli novi život u inostranstvu, ali mnogi od njih i dalje imaju svoje kuće i stanove u Prijedoru, koje koriste kada dođu u posjetu, posebno tokom ljeta.

Ovaj krhki suživot je uticao da različite etničke grupe u Prijedoru budu svjesnije i osjetljivije na međusobne stavove i strahove.

Kao rezultat toga, gradska uprava i lokalno stanovništvo obično pokušavaju da tiho i pažljivo zaobiđu velike praznika koji ih dijele po etničkoj osnovi, kao što je dan RS-a ili Dan nezavisnosti BiH – u pokušaju da se izbjegne rasplamsavanje nacionalističkih osjećaja.

Ipak, vrevu uzrokovanu obilježavanjem 9. januara bilo je gotovo nemoguće izbjeći ovaj put, čak i u Prijedoru.

Međutim, lokalni predstavnici Islamske zajednice su imali zapečaćene usne u vezi sa obilježavanjem i odbili su dati bilo kakve komentare.

Predstavnici lokalne katoličke crkve koji predstavljaju većinu od rijetkih preostalih Hrvata na području Prijedora, također su umanjili ovaj događaj.

“Ovaj datum mi ništa ne znači”, kaže lokalni katolički svećenik Marko Vidović za BIRN.

“Ja sam nezainteresovan za državne praznike, i to je sve. Da ste me pitali za Božić i Uskrs, onda bih bio zainteresovan”, rekao je on.

Jedan od rijetkih lokalnih službenika Bošnjaka u Prijedoru koji je otvoreno govorio o obilježavanju ovog praznika bio je Mirsad Duratović, predsjednik lokalnog udruženja logoraša i poslanik u Skupštini opštine.

“Ko god slavi Dan RS-a… sije zlo i mržnju”, napisao je Duratović u otvorenom pismu premijeru Srbije Aleksandru Vučiću, koji je došao u Banju Luku da zajedno sa zvaničnicima Republike Srpske obilježi Dan RS-a.

Dan RS-a slavi Republiku Srpsku kao politički entitet, ali ne kao dom za sve one koji tamo žive, napisao je Duratović.

 

(Objavljeno na BIRN; 13.01.2016.)