Vesti

Nataša Kandić: Ivanić i Čović protiv utvrđivanja činjenica o žrtvama rata

10.07.2018
Na dnevnom redu Samita o zapadnom Balkanu sutra se u Londonu neće naći potpisivanje Deklaracije o osnivanju Regionalne komisije za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima i drugim teškim kršenjima ljudskih prava na području SFRJ (REKOM).

Ovu informaciju za Vijesti.ba potvrdila je osnivačica Fonda za humanitarno pravo i regionalna koordinatorica Koalicije za REKOM Nataša Kandić.

Prema njenim riječima, Koalicija za REKOM nije zaprimila odluke vlada Srbije, Crne Gore, Kosova i Makedonije, što je organizatora Samita – Ministarstvo vanjskih poslova Velike Britanije – nagnalo da dnevni red skupa zaključi bez Deklaracije.

Prethodno je Koalicija bila odlučila da potpis na ovaj dokument u Londonu stave premijeri samo onih zemalja koje su prihvatile da budu inicijatori, te na taj način pozovu i ostale države da im se u toj inicijativi priključe.

– Iako načelno verbalna podrška postoji, bilo je potrebno da vlade tih zemalja donesu odluke da će Deklaraciju potpisati njihovi premijeri, ali se to nije dogodilo – navodi Kandić.

Pojašnjava kako o ovoj inicijativi i dalje nema saglasnosti među članovima Predsjedništva BiH. I u Hrvatskoj je interesovanje za proces REKOM-a splasnulo prije 3-4 godine.

Kandić naglašava da BiH apsolutno ništa na institucionalnom nivou nije uradila u vezi s utvrđivanjem činjenica o žrtvama iz proteklog rata.

– Vlada RS bila je primorana od bivšeg visokog predstavnika Paddyja Ashdowna da provede istraživanje i prikupi podatke, i svi se sjećamo tog Izvještaja o događajima od 10. do 19. jula 1995. godine u Srebrenici. Komisija Vlade RS izašla je sa oko 8.000 imena onih koji su tada izgubili život i čija sudbina nije bila poznata – rekla je Kandić.

Bez obzira na to koliko je ovaj izvještaj naknadno osporavan, na njemu ipak stoji zvanični pečat. Ali entitetski. A na nivou države – nemamo ništa.

– Imamo samo „Bosansku knjigu mrtvih“ sa 96.000 imena, koja je rađena na osnovu dokumentacije Istraživačko-dokumentacionog centra. Ali ona nosi pečat nevladine organizacije koja danas više i ne postoji – pojašnjava Kandić.

Predsjedništvo BiH, kako navodi, ima najmanje razloga da ne stavi svoj potpis na Deklaraciju o REKOM-u, i trebalo bi da pokaže kako za tu inicijativu postoji jaka politička volja.

Podrška bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Inicijativi za REKOM prisutna je od samog početka. Dugo godina i hrvatski član ju je podržavao, ali se to promijenilo 2015. godine. Stav srpskog člana Predsjedništva BiH i prije Mladena Ivanića bio je da to nije u interesu srpskog naroda, zato što je vladalo široko uvjerenje, prije svega u institucijama, da je sve što je regionalno – „usmjereno protiv bosanskih Srba“.

– Nadajmo se da izborom nekog novog člana Predsjedništva, pa neka to bude i Dodik, može doći do nekih promjena, zato što zbilja jedan politički stav može da potpuno dezavuiše i ono što su neke institucije RS-a napravile – kazala je Kandić.

Potcrtala je kako je velika politička sramota što se Deklaracija o REKOM-u neće pojaviti na Samitu u Londonu, s obzirom na to da je samo ona poticala s područja bivše Jugoslavije, dok je sve ostale pripremilo Ministarstvo vanjskih poslova Velike Britanije.

Kandić podsjeća da je osnivanje REKOM-a podržalo 580.000 građana širom regiona. Potpisivanje Deklaracije o REKOM-u osmišljeno je kao manifestacija spremnosti lidera postjugoslovenskih država da se zajednički bave nedavnom prošlošću, utvrđivanjem činjenica o raznim zločinima i žrtvama, i kao poziv preostalim postjugoslovenskim državama – Hrvatskoj, BiH i Sloveniji da zajednički ponesu teret prošlosti i doprinesu izgradnji kulture suosjećanja i poštovanja svih žrtava ratova 90-ih godina.

– Pokazuje se da mi imamo političare koji nisu odgovorni u trenutku kada treba da pokažu kako taj proces pomirenja kod nas ipak nije na mrtvoj tački – zaključila je Kandić.

(Objavljeno na vijesti.ba 9.7.2018.)