Aktivisti: U ratovima na Balkanu poginulo 130.000 ljudi

Nevladine organizacije ističu da je bitno da se sve žrtve identificiraju te otkriju masovne grobnice.

Nevladine organizacije Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću i Fond za humanitarno pravo iz Beograda te druge organizacije iz zemalja regije predstavile su rezultate istraživanja o broju poginulih u ratovima na prostorima bivše SFRJ ’90-ih godina prošlog stoljeća, istaknuvši kako je u njima poginulo najmanje 130.000 ljudi.

Istovremeno, udruge su naglasile potrebu političke volje kako bi se ustrojila Regionalna komisija za dokumentiranje žrtava ratova na području bivše Jugoslavije (REKOM) koja bi istražila zločine u tim ratovima te dokumentirala podatke o svakoj žrtvi.

Cilj je da se sve žrtve identificiraju, otkriju masovne grobnice i omogući dostojanstvena sahrana. Udruge su do sada uspjele dobiti potvrde identiteta za više od 22.000 ubijenih.

Vesna Teršelič iz Documente požalila se na nedostatak političke volje vlada postjugoslavenskih zemalja, kako u dokumentiranju sudbine žrtava, tako i počinjenih ratnih zločina, te torture i seksualnog zlostavljanja od 1991. do 2001.

Podsjetila je da vlade imaju obavezu dokumentirati sudbine zatočenih i nestalih te pozvala hrvatsku Vladu da objavi podatke o ubijenima u Domovinskom ratu. Ocijenila je da su udruge obavile svoj dio posla, ali da svoj dio posla nije obavilo hrvatsko Ministarstvo branitelja i vlada, kao ni vlasti u Srbiji, BiH i na Kosovu.

 

Kratkotrajna podrška

 

Nataša Kandić iz beogradskog Fonda za humanitarno pravo također je ukazala na potrebu političke volje i potpore dodavši da ona traje koliko jedan mandat predsjednika ili premijera neke zemlje.

“Mi nismo čekali potporu novih političara već radili na dokumentiranju žrtava ratova. Istovremeno, ne želimo nikako jednu istinu, ne želimo nikakve paralele, nikakvo balansiranje, nego želimo da se znaju imena svih onih koji su izgubili život u vezi sa ratom”, rekla je Kandić.

Naglasila je da je empirijskim istraživanjima potvrđen identitet oko 22.000 žrtava ratnih sukoba na području bivše Jugoslavije od čega je oko 7.000 u Hrvatskoj. Osim identiteta, potvrđene su i okolnosti smrti tih žrtava, dodala je.

“Kada se tome pridodaju podaci Haškog suda već danas je potvrđen identitet oko 30.000 žrtava ratova ’90-ih”, navela je.

I ona se zauzela za ustroj REKOM-a čije bi osnivanje inicirale države sa zapadnog Balkana, a kasnije i one države koje su u međuvremenu postale članice EU-a. Naglasila je i kako je taj proces pokrenula njemačka kancelarka Angela Merkel te istaknula da bi se takav dokument o osnivanju REKOM-a mogao potpisati u srpnju ili kolovozu 2017.

 

Slučaj Orašje: Prvobitno 28, sada 10 osumnjičenih

 

Posebni interes izazvalo je i predavanje Dženane Karup Druško iz udruge Tranzicijska pravda, odgovornost i sjećanje iz BiH koja je iznijela detalje vezane u nedavna uhićenja bivših pripadnika Hrvatskog vijeća obrane (HVO) u Orašju.

Rekla je kako su na području HVO-a Orašje postojala dva mjesta koja su korištena kao logori i u kojima je bilo približno 6.000 zatočenika. U tim logorima, istaknula je, zabilježena su i zlostavljanja, i silovanja.

Naglasila je da je i Državno odvjetništvo Republike Hrvatske (DORH) prije dvije godine istraživalo taj predmet i imalo kontatke s Tužiteljstvom BiH na temelju Sporazuma o međunarodnoj pravnoj pomoći.

Izvijestila je da je Tužiteljstvo BiH dobilo oko 600 dokumentara od DORH-a i istaknula kako je u početku bilo 28 osoba na popisu osumnjičenih. Nije jasno, nastavila je, kako je s 28 taj broj pao na 10 pripadnika HVO-a, isključivo Hrvata.

“Zašto su nestala ta imena zna samo nadležni tužitelj. Kroz naše istraživanje se može vidjeti šta se konkretno dešavalo u Bosni i Hercegovini od prvih sukoba na Kupresu do sukoba koji su kasnije zahvatili kompletnu Bosnu i Hercegovinu. Vidi se kako su mjesta zatočenja korištena u svrhu etničkog čišćenja”, zaključila je Karup Druško.

 

(Objavljeno na Al Jazeera Balkan 12. 12. 2016.)