Porodice imaju pravo da znaju, a države obavezu da razjasne sudbinu nestalih

Koalicija za REKOM poziva vlade post-jugoslovenskih zemalja da pitanje nestalih reafirmišu i postave ga među prioritetima regionalne saradnje i izgradnje budućnosti. Podseća porodice najmanje 10.000 nestalih osoba da imaju pravo da znaju šta im se dogodilo, a države obavezu da obelodane podatke o sudbini, bez odlaganja da identifikuju preko 4.000 ekshumiranih posmrtnih ostataka i da otkriju lokacije grobišta preostalih 6.000 osoba čiji su sudbine još uvek nepoznate.

Prema podacima Koalicije, najveći broj nestalih je u ratovima u BiH – oko 7.000 (5.335 vojnika Armije BiH, HVO  i civila – Muslimana i Hrvata i 1.665 vojnika Vojske RS i civila – Srba).

U Hrvatskoj  još uvek je nepoznata sudbina oko 1.600  osoba – vojnika Hrvatske vojske, vojske hrvatskih Srba, i civila, Hrvata i Srba, državljana Hrvatske.

Državljana Srbije i Crne Gore, koji su nestali u ratovima 1991 – 1995. ima još 97, i to 2 vojnika mlađa od 18 godina, 47 pripadnika oružanih snaga SRJ, od 31 do 50 goidna, 30, od 19 do 30 godina, i 18 starijih od 51 godine.

U vezi sa ratom na Kosovu, ima još 1.691 nestala osoba, s tim da su posmrtni ostaci 400 osoba ekshumirani širom Kosova, ali još nisu identifikovani, zbog pogrešnih identifikacija odmah posle rata i nevoljnosti porodica koje su sahranile svoje žrtve da ponovo daju krv. Među nestalima, 1.121 osoba je albanske nacionalnosti, 451 srpske/crnogorske nacionalnosti i 119, romske ili bošnjačke nacionalnosti. Najviše je nestalih u godinama od 31 do 50, i to 331 Albanaca, 150 Srba/Crnogoraca i 41 Rom, zatim preko 61 godine – 268 Albanaca, 163 Srba/Crnogoraca i 15 Roma. Zabrinjavajući podatak je da je 15 nestalih Albanaca, 3 Srbina i 4 Roma mlađe od 15 godina.