Nataša Kandić : RS ne može ukinuti izvještaj o Srebrenici, novi ne može dobiti međunarodno priznanje

Odbacivanje izvještaja Komisije za Srebrenicu iz 2004. godine u Narodnoj skupštini RS i eventualno formiranje nove komisije politički je motivisano sa političkim posljedicama, ali to ne može promijeniti ništa što je utvrđeno i prihvaćeno u izvještaju iz 2004. godine, kaže za Vijesti.ba osnivač Fonda za humanitarno pravo i regionalna koordinatorica Koalicije za REKOM Nataša Kandić.

“Izvještaj Komisije iz 2004. godine, koji je usvojila tadašnja Vlada RS, nemoguće je mijenjati bez obzira na obrazloženje, razloge, političke prilike i ciljeve. To je dokument koji je dobio domaću i međunarodnu verifikaciju, te niko ne može nikada da ukine ili izbriše taj izvještaj. To je dokument koji pripada određenoj vladi, ona ga je usvojila. Izvještaj nije sudski organ, te da, ukoliko se pojavi nova činjenica, postoji mogućnost preispitivanja presude. Riječ je o izvještaju iza kojeg je stala ne samo Komisija, nego i Vlada RS”, naglašava Kandić.

Stoga je mišljenja da zaključne entitetskog parlamenta treba posmatrati kao politički događaj, koji ništa dobro i tačno neće donijeti.

“NSRS ne može zbilja da stavi van snage izvještaj iz 2004. godine, jer je taj dokument već izašao, verifikovan je i priznat kao dokument Vlade RS. Parlament može politički donositi razne odluke, uključujući i one koje se mogu pokazati kao krajnje štetne i nezakonite, te odluke koje će se kasnije u budućnosti ocjenjivati kao politički motivisane i odluke koje su štetile interesima utvrđivanja odgovornosti RS i određenih institucija u događajima u Srebrenici”, navodi ona.

Predsjednik RS ili Vlada RS, kako ističe, mogu osnovati komisiju koja će se baviti žrtvama od 1992. godine, ali mora se imati u vidu razlika u odnosu na Komisiju iz 2004. godine.

“Ta komisija je bila priznata i od strane visokog predstavnika, ali i u regionu. Bilo šta što osnuje predsjednik ili Vlada RS neće imati značaja niti biti prihvaćeno ukoliko nema regionalni ili međunarodni karakter. Osnivanje komisije u okviru jedne etničke zajednice nema nikakvog smisla, jer ne doprinosti onome čemu izvještaji o prošlosti treba da govore, a oni treba da ukažu na uzroke, analizu stanja i posljedice rata”, pojašnjava Kandić.

Ona ocjenjuje da su bespredmetne tvrdnje da je Komisija iz 2004. godine radila pod pritiskom tadašnjeg visokog predstavnika Pedija Ešdauna.

“Kao i mnogo puta do sada, RS je i tada mogla sve to da opstruiše. Tada je postojala politička svijest i politički trenutak u RS da se smatralo da je to vrlo važno. Sjećamo se poruka koje su išle u vezi sa tim izvještajem. To je jedan važan trenutak u kojem se oslikavaju i prihvataju činjenice koje su se dogodile”, naglašava Kandić.

Ona primjećuje da je izvještaj iz 2004. godine imao određene manjkavosti u pogledu toga da se vodilo računa da se slučajno odgovornost ne prenese na Srbiju.

Mišljenja je da će u budućnosti doći trenutak kada će svi cijeniti Komisiju iz 2004. godine i tadašnju Vladu RS, koje su imale smjelosti da se upuste u vrlo težak zadatak i da donesu izvještaj.

Kandić navodi da je u redu to što Dodik priča o srpskim žrtvama, naglašavajući da je neophodno da se znaju imena i prezimena svih žrtava u BiH, te da se utvrde okolnosti kako su stradale ili nestale.

“Zagovaram da se na nivou čitavog područja nekadašnje Jugoslavije formira komisija koja će sačiniti provjerljiv, na brojim izvorima zasnovan i brojnim podacima potkrijepljen registar svih onih koji su izgubili život i koji su nestali. Tako bismo prekinuli ovu balkansku priču i ovo područje bi učinilo nešto, barem toliko da se znaju imena žrtava i okolnosti kako su stradale”, navodi Kandić.

(Objavljeno na vijesti.ba 16.8.2018.)