Novi memorijal usmene historije priča priče preživjelih iz Srebrenice

BIRN i Memorijalni centar Srebrenica otvorili su spomen-sobu koja sadrži video svjedočanstva 100 preživjelih svjedoka genocida u Srebrenici i lične predmete koje su oni donirali kako bi se sačuvali od zaborava.

 

Spomen-soba „Životi iza polja smrti”, otvorena je danas u Memorijalnom centru Srebrenica s intencijom da se istaknu priče preživjelih i da se doprinese borbi protiv poricanja genocida.

Radi se o zajedničkom projektu BIRN-a Bosna i Hercegovina i Memorijalnog centra u Srebrenici koji sadrži 100 svjedočanstava preživjelih žrtava genocida i predmete koji su oni dali kako bi postali dio kolekcije muzejske zbirke Memorijalnog centra. Svjedočenja se mogu pogledati i na posebnoj internet platformi BIRN-a.

Direktor BIRN-a BiH Denis Džidić kazao je da je neizmjerno zahvalan svakom od 100 preživjelih i članova porodica ubijenih u julu 1995. što su odlučili da podijele najteža iskustva i javno govore o posljedicama genocida.

„Ova platforma i spomen-soba imaju za cilj da se priča o Srebrenici vrati na lične doživljaje ljudi te doprinese tome da se smanji negiranje genocida i zloupotreba genocida za političke svrhe. Niko ne može ostati ravnodušan pred ovim pričama”, rekao je Džidić.

Projekat je podržala i Nizozemska, čiji je ambasador u BiH Jan Waltmans na otvaranju istakao da je jedan od razloga zašto je izložba važna to da ona daje „humanu dimenziju“ činjenicama i i brojevima genocida koji su ustanovljeni u Međunarodnom sudu za bivšu Jugoslaviju (MKSJ).

„Nikada ne smijemo zaboraviti genocid u Srebrenici, ni žrtve ni preživjele. Drugi razlog je da obrazovanje ostaje kamen temeljac u nastojanjima da se spriječe budući ratovi, zlodjela i genocidi“, kazao je Waltmans.

„U prvih šest mjeseci mog mandata u BiH kroz razgovore naučio sam puno o bolu i tuzi ljudi koji su preživjeli genocid, o porodicama žrtava, kojima svakodnevno nedostaje prisustvo njihovih srodnika“, naglasio je on,

Dodao je da je „upoznao mnogo otpornih ljudi u BiH, ljudi koji vjeruju i bore se za zemlju u kojoj nema mjesta za zapaljivu retoriku i podjele, za društvo u kojem se djeca igraju zajedno bez obzira na svoje porijeklo”.

Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt je kazao da genocid ima uticaja i na današnji život u BiH.

„Dolazim iz društva u kojem su se uzastopne generacije bavile naslijeđem genocida. Ovaj proces je bio bolan i nastavlja se decenijama. Često je prekidan poricanjem, dijelom zato što je zločin sam po sebi nezamisliv – u to se ne vjeruje“, kazao je on.

„Zbog toga su sudska istraga i detaljna i empirijska historijska istraživanja neophodna. Proces pomirenja ne može proći bez ovoga”, izjavio je Schmidt.

Otvaranju Spomen-sobe prisustvovao je i Ambasador Johann Sattler, šef Delegacije EU u BiH i specijalni predstavnik EU u BiH, koji je rekao da „kultura poricanja genocida i zločina nastavlja da živi“.

„EU i mnogi ovdje danas zaista neumorno rade i nastojimo da učimo iz lekcija iz prošlosti i da gledamo u budućnost, da čuvamo budućnost BiH”, naveo je Sattler.

Predsjednik Upravnog odbora Memorijalnog centra Šefket Hafizović je istakao da će Spomen-soba „biti dokaz genocida“ ali i dokaz da je on bio posljedica „etnonacionalizma”, dodao je Hafizović.

„Zločin genocida je zločin protiv cijelog čovječanstva”, naglasio je Hasan Hasanović, vođa tima usmene historije Memorijalnog centra.

Videosvjedočanstava na internet platformi BIRN-a – Životi iza polja smrti, možete pogledati ovdje.

 

Emina Dizdarević

 

---

Ovaj tekst je preuzet sa portala balkaninsight.com.