Predsednik Crne Gore se u ime Crne Gore izvinio porodicama deportovanih izbeglica iz BiH

“Predsjednik Milatović je naglasio jasan otklon od ratnih politika tadašnje vlasti čije posljedice, kazao je, i danas opterećuju crnogorsko društvo”, saopšteno je iz njegovog kabineta.

Predsjednik Jakov Milatović izvinio se u ime Crne Gore porodicama stradalih u zločinu deportacije 1992. godine, saopšteno je iz njegovog kabineta.

Milatović je, kako se navodi, primio predstavnike nevladinih organizacija koje se bave pitanjima ratnih zločina u Crnoj Gori i Alena Bajrovića, sina Osmana Bajrovića stradalog u zločinu deportacije izbjeglica iz Bosne i Hercegovine 1992. godine, čije tijelo nikada nije pronađeno.

„Alene, u ime Crne Gore želim da se izvinim tebi i tvojoj porodici za zločin u kome je stradao tvoj otac, ali i brojne druge nevine žrtve. Mi kao društvo se moramo suočavati sa istinom, posebno onda kada je ona mračna i nadam se da se više nikada ništa slično neće dogoditi“, kazao je Milatović u razgovoru sa Bajrovićem koji mu je, kako je saopšteno, ispričao svoju životnu priču i borbu porodice da dođe do istine o njegovom ocu.

Takođe, Milatović je naglasio “jasan otklon od ratnih politika tadašnje vlasti” čije posljedice, kazao je, i danas opterećuju crnogorsko društvo.

“Predstavnici civilnog sektora istakli su da, nakon više od tri decenije, prvi put imaju priliku da na temu zločina deportacije razgovaraju sa Predsjednikom države što smatraju jako važnim. Poručili su da zločin koji se desio nije samo trauma za porodice stradalih već i društvo u cjelini, i da stoga mora biti rasvijetljen do kraja, kroz neselektivan pristup sudstva i jačanje kulture sjećanja. Podsjetili su da i pored inicijativa brojnim institucijama za izgradnju spomenika žrtvama u dvorištu Centra bezbjednosti Herceg Novi i ustanovljavanja Dana sjećanja na zločin deportacije, još nisu dobili odgovor”, saopšteno je iz kabineta predsjednika.

Sastanku sa Milatovićem prisustvovale su predstavnice Akcije za ljudska prava Tea Gorjanc Prelević, Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević i Tamara Milaš, kao i Centra za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA Ervina Dabižinović.