Annex VII Daytona: Povratak na papiru

Annex VII Daytonskog mirovnog sporazuma, koji regulira povratak izbjeglih i protjeranih, ni dvadeset godina nakon potpisivanja, nije u potpunosti primijenjen.  U Bosni i Hercegovini se i danas vode pravne bitke za povrat prijeratne imovine.   Za mnoge građane, te su bitke, čini se, zauvijek izgubljene.  Prije tri i pol godine, povratnik Faik Zulčić deložiran je iz svoje kuće. Nakon što je u ratu protjeran iz Bijeljine, u njegovu se kuću uselila porodica iz Sarajeva.  A kada je trebala napustiti kuću, od vlasnika je tražila obeštećenje uz obrazloženje da je kuća neuvjetna za život, te da je u njeno renoviranje morao biti uložen novac.  Izbjeglica u svom gradu  Ali Faik nije imao novca da plati. Uslijedila je tužba, a onda i presuda po kojoj je njegov dug narastao na 22 hiljade eura.  “Pa šta ću, idem na ulicu, tražit ću neki stan, nešto moram. Izbjeglica u svom gradu. Istjeran sa svoje očevine, sa svog grunta. To je to”, kazao je Faik Zulčić, povratnik u Bijeljinu.  Danas živi kao podstanar, a njegova kuća je, nakon deložacije, na sudskoj aukciji prodata privremenom stanaru.  Advokat je, kaže, radio protiv njega, pa je, osim bez prava na obnovu sudskog postupka, ostao i bez prava na bilo kakvu naknadu.  “Deset godina je trajalo suđenje, i svaka moja žalba i molba je odbijena…. Evo vidite ove slike. Bi li vi išta od ovoga ugradili u vaš stan? Ne bi sigurno. Ovo je sve neispravno, polovno, pet različitih vrsta pločica u kupatilu”, istakao Zulčić.  No u ovoj priči nije sam. Na isti način je i njegov brat Abdulah nedavno ostao bez svog dijela kuće.  Sada, samo sa distance, i jedan i drugi, mogu da je gledaju.  “Sad kad smo obilazili kuću, meni je srce lupalo, nije mi bilo svejedno, i sad kad s vama razgovaram nije mi svejedno. Prema tome, ja ne znam šta će biti sad”, tvrdi Abdulah Zulčić, bivši vlasnik kuće.  I niko ne zna.   “Aneks sedam Daytonskog mirovnog sporazuma trebao je osigurati da se sve izbjegle i raseljene osobe nakon rata vrate u prijeratna mjesta stanovanja. No ono što je na papiru izgledalo vrlo jednostavno, u mnogim se slučajevima pokazalo neizvodivim”, izvijestila je Al Jazeerina reporterka Nadina Maličbegović.  Aneks sedam nije bio dovoljan da riješi pitanje povrata imovine. Dogovor političkih predstavnika bio je u to vrijeme nemoguć, pa je teret odgovornosti pao na Visokog predstavnika.  Pravo na povratak  Kao i više puta dotad, OHR je nametnuo izmjene zakona, ne računajući s tim da će pravo privremenog korisnika na naknadu, ugroziti nečije pravo na povratak.  Osoba kojoj prestaje pravo privremenog korištenja nekretnine, a koja je uložila osobna sredstva u nekretninu na ime neophodnih troškova, ima pravo na povrat tih sredstava prema važećem Zakonu o obligacionim odnosima. Postupak povrata sredstava može početi od dana kada vlasnik stupi u posjed nekretnine.  “Nema one čvrstine, nema nekog stava Visokog predstavnika koji bi sad rekao, ok, sad će biti ovako kako ja kažem i ovo je kršenje DMS i ja sad donosim tu i tu odluku. to se neće desiti”, mišljenja je Aleksandra Letić iz Helsinškog odbora za ljudska prava Republike Srpske.  Ali bez nade, stanovanje po tuđim domovima, čini se težim.  “Nemam neki plan. Jer ovo je meni 22. stan od 92. godine”, tvrdi Faik Zulčić, povratnik u Bijeljinu.  A ponekad, ipak daje snagu.  “Ja neću dizat ruke, ja idem do krajnje sudske instance i vidjet ćemo šta će sud u Strazburu riješiti”, zaključio je Abdulah Zulčić, bivši vlasnik kuće.  Naši sagovornici podnijeli su i tužbu protiv entitetskih i općinskih institucija koje su tada raspolagale napuštenom imovinom. I sada čekaju. Strpljivo, kao i posljednjih dvadeset godina.

(Objavljeno na Al Jazeera, 21.11.2015.)