BiH: Porodice nestalih pozivaju na akciju

Članovi porodica 80 osoba nestalih na području Bosanskog Broda, tokom rata u Bosni i Hercegovini, traže ulaganje većih napora u njihov pronalazak, dok zvaničnici kažu da im je potrebno više informacija o skrivenim masovnim grobnicama.

Marko Grabovac, predsednik Udruženja za traženje nestalih lica opštine Bosanski Brod, kaže da više od dve godine na području ove opštine nisu pronađeni posmrtni ostatci nijedne od 80 osoba, koje se još uvek vode kao nestale.

Grabovac, takođe i član Savetodavnog odbora Instituta za traženje nestalih, ističe da treba uložiti veće napore u potrazi za nestalima, među kojima je bilo dosta starijih osoba koje su tokom rata 1992-95. zarobljene u svojim kućama.

„Neki su pronađeni u masovnim grobnicama. Malo ko je od tih starijih razmijenjen ili ostao živ”, kaže Grabovac.

On dodaje da je u najvećoj masovnoj grobnici na području Bosanskog Broda, među 88 pronađenih, bilo najviše starijih osoba.

Grabovac i dalje traga za posmrtnim ostacima svoje majke, koja je u vreme nestanka imala 82 godine.

„Majka je nestala kod svoje kuće u maju 1992. godine u mjestu Liješće. Nekoliko starica je zarobljeno i odvedeno u nepoznatom pravcu“, naglašava on.

Za posmrtnim ostacima svoje majke, Draginje Šukurme, takođe 29 godina traga i Jelica Kušljić.

„Majka je poginula 10. maja 1992. od granate u svom dvorištu u mjestu Liješće i od tada joj se gubi svaki trag, niko ne zna ništa“, kaže Kušljić.

„Ja sam bila s djecom u Srbiji. Nikad nismo ništa saznali dalje, gdje je ona završila, apsolutno nema joj nikakvog traga više”, ističe ona.

Dodaje kako nije zadovoljna naporima koje ulažu zvaničnici u potrazi za nestalima u ratu.

„Niti se ko pretjerano trudi da se nešto radi na pronalasku. Mislila sam da će se do sada naći njeni posmrtni ostaci, ali od toga ništa”, kaže Kušljić.

Emza Fazlić, portparolka Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine (INO BiH) navodi da je na području Bosanskog Broda u ratu nestalo 247 osoba.

„Do sada je identifikovano 167 osoba, a traga se za još 80”, kaže Fazlić.

Najveći problem INO-a BiH je što ljudi ne izlaze sa informacijama o mestima na kojima su žrtve tokom rata tajno ukopavane.

„Najveći problemi u traženju nestalih jesu nedostatak pouzdanih informacija o pojedinačnim i masovnim grobnicama i nedostatak pouzdanih istinoljubivih svjedoka koji bi pomogli otkrivanjem mjesta gdje su ubijeni ljudi ukopani”, kaže Amir Kulaglić, član Savetodavnog odbora Instituta za traženje nestalih.

Savetodavni odbor Instituta pokrenuo je inicijativu da se u potrazi za posmrtnim ostacima nabave određena tehnička pomagala, kao što su georadari i dronovi, ali ovaj proces za sada stagnira zbog pandemije koronavirusa, naglašava Kulagić.

U BiH se još uvek traga za 7.573 nestale osobe.

Albina Sorguc

Ovaj tekst je preuzet sa portala balkaninsight.com.