Izložba Jelene Jaćimović „ArchiWar: Priče i sećanja o genocidu u Srebrenici“, koja je nastala u saradnji sa Fondom za humanitarno pravo, otvara se 28.09.2020. godine u 19:00 časova u Centru za kulturnu dekontaminaciju.

Sven Milekić u autorskom tekstu analizira način na koji je 2020. godine obilježena 25. godišnjica operacije 'Oluja'.

Ustavni sud Hrvatske odlučio da je ranjavanje Miladina Jeremića 1991. godine 'povreda prava na život' koju je počinio rezervista ZNG - Novosti

Premda su žrtve centralna tema komemoracije Oluje, one ni posle 25 godina u Srbiji nemaju status civilnih žrtava rata.

Radio Slobodna Evropa istražuje zašto u Hrvatskoj još nije donet dugo očekivani zakon o zaštiti civilnih žrtava.

Nakon ‘Oluje’, 08.08.1995, u Dvoru na Uni masakrirano je devetero staraca. Neki su patili od ozbiljnih tjelesnih i mentalnih invaliditeta. I dalje se ne zna istina o ovom gnjusnom zločinu.

Ni posle 25 godina, niko nije optužen za ubistva devet starijih civila i osoba s invaliditetom, koji su u sred Oluje 1995. godine našli sklonište u školi u hrvatskom gradu Dvoru.

Nema smisla slaviti ratne pobjede ako se na taj način njeguje kultura rata, produbljuju ratne traume, održavaju stara i potiču nova neprijateljstva. Ima smisla jedino žaliti za ratnim žrtvama i kajati se zbog vlastitih zločina.

Povijesno 'Oluja' jest hrvatski vojni i diplomatski trijumf nad Srbijom, a obje su strane konstitutivno nesposobne izići s time na kraj.

Upkos najavama saradnje, ni Srbija ni Kosovo još nisu otvorili vojne arhive kako bi se saznalo gde su sahranjeni nestali ljudi iz rata 1998-99. godine.

Kosovske organizacije civilnog društva zahtevaju povlačenje predloga zakona o zaštiti ratnih vrednosti OVK iz Skupštine Kosova.

"Dabome da se sećam. Bio je to 5. avgust 1991. godine. Lovinac je, naime, bio hrvatsko selo, a ubojice tada u uniformama Vojske RSK."