02.02.2016.
Debata o pomirenju u Zagrebu [transkript i izveštaj]
Debata o pomirenju u regiji i potencijalu REKOM-a da doprinese pomirenju
Zagreb, 1.12.2015.
Izvještaj: Sven Milekić
U organizaciji Koalicije za REKOM, u Zagrebu u kinu Grič, 1. prosinca 2015.organizirana je debata o pomirenju u regiji. Debati je nazočila 31 osoba. Panelisti su bili: prof. Žarko Puhovski, umirovljeni profesor političke filozofije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu; prof. Svetlana Slapšak, antropologinja i direktorica Instituta za balkanske i sredozemne studije i kulturu u Ljubljani; prof. Josip Jurčević, povjesničar i znanstveni savjetnik na Institutu za društvene znanosti Ivo Pilar u Zagrebu; prof. Hrvoje Klasić, povjesničar i profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.
Osim što je debata pokušala odgovoriti o potencijalu REKOM-a da doprinese procesu pomirenja, jedno od centralnih pitanja debata, na kojem inzistirao prof. Jurčević je kako je rat započeo u kolovozu 1990. godine, dok su ostali govornici uglavnom govorili kako je počeo 1991. godine, jer u 1990. godini nema ratnog stanja ni ljudskih žrtava. Profesorica Slapšak je iznijela perspektivu po kojoj je sam početak rata stvar koja podliježe osobnim interpretacijama.
Za ovo pitanje svoj interes su izrazili i osobe iz publike. Debata se vodila i oko toga kako nisu utvrđene činenice temeljem kojih se može započeti proces pomirbe, kao i da izostaju neki procesi koji bi morali prethoditi poimirenju: spiskovi lokacija nestalih osoba, plaćanje ratne štete, povrat ukradene imovine.
Prof. Jurčević je također tvrdio kako neznanje i manipulacije raznih politički elita koje imaju moć inzistiraju na manipuliranju poviješću, čemu podliježu i sami znanstvenici i intelektualci.
Prof. Puhovski predstavio je teorijski koncept pomirenja, kako on postoji još od starozavjetne i novozavjetne misli te je s obzirom na to izložio koje su moguće opcije procesu pomirenja u regiji. Prof. Puhovski je također otvorio temu same mitologizacije događja iz 90-ih, i odnos prema povijesti od strane, naročito, ratnih veterana, koji korenspondira s odnosom koji je SUBNOR imao u socijalističkoj Jugoslaviji.
Između ostalog diskutiralo se oko samog karaktera rata, odnosno je li to bila srbijanska agresija ili građanski rat ili oboje, gdje se prof. Jurčević uglavnom suprostaljao prof. Klasiću i prof. Puhovskom, koji je tvrdio kako je 1991. godine došlo do oružane agresije Jugoslavije, a ne Srbije. Prof. Puhovski je tako i u terminologiji naznačio kako se pojmovi poput „branitelja“ (hrvatski ratni veterani) krivo upotrebljavaju, jer je riječ o „bivšim braniteljima“.
Prof. Puhovski i prof. Klasić su pričali o problematici „beskarakternog pomirenja“, karakterističnog za političare, i koliko efekata ona imaju po obitelji žrtava. Prof. Klasić naznačio je proces normalizacije između društava u regiji, za što je prof. Puhovski naznačio da nije nešto samo po sebi dobro, već da označava stanje bez rata. Također, prof. Puhovski je naglasio kako problematika pomirenja nije nešto karakteristično samo za države u regiji, nego predstavlja problem i u drugim regijama.
Jedna o tema koja se također otvorila na samom okruglom stolu je pitanje obrazovanja, koje je bitno za educiranje mlađih generacija.
Riječ je također bilo o tome koliku ulogu imaju institucije, ali koliku pripadnici društva, u samom pomirenju, odnosno koliki je potencijal civilnog društva u toj sferi.
Teme koje su bile najavljene, a koje su samo usputno dotaknute su bile: kakva je uloga EU-a u procesu pomirenja u regiji; koliki je domet kaznenog procesuiranja ratnih zločina i koliki je njegov doprinos pomirenju; kako koristiti nasljeđe Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju u svrhu otpočinjanja procesa pomirenja.
U sklopu debate prof. Slapšak predstavila je Zbornik radova svih tekstova s Foruma za tranzicijsku pravdu, događaja koji Koalicija za REKOM organizira na godišnjoj razini.
Preuzmite transkript (PDF): Debata o pomirenju-Zagreb 1 12 2015
O debati u medijima:
Puhovski: Ostale zemlje imaju ministarstvo veterana, smiješno je da kod nas još postoje branitelji
Svetlana Slapšak: Ni Slovenija se nije izvukla nevina iz jugoslavenskih ratova
