Funkciju ne čine samo objave na društvenim mrežama, nekada treba imati hrabrosti za donošenje teških odluka: Vlast je podigla spomenik sebi

Na otkrivanju spomen-obilježja ubijenim na Kazanima ni riječi o ubicama, baš kao ni na samom obilježju, a u prvom planu su delegacije i gradonačelnica.

 

Na Kazanima, jami u podnožju Trebevića gdje su tokom 1992. i 1993. na najbrutalniji način likvidirani građani/ke Sarajeva po naredbi Mušana Topalovića Cace, komandanta 10. brdske brigade Prvog korpusa Armije Republike Bosne i Hercegovine, jučer je otkriveno spomen-obilježje na kojem su uklesana imena 17 ubijenih žrtava.

Spomen-obilježje otkrili su Benjamina Karić, gradonačelnica Sarajeva, Christian Schmidt, visoki predstavnik u našoj zemlji, i Milan Dunović, potpredsjednik Federacije BiH.

 

Brojne delegacije

Cvijeće na spomen-obilježje položile su delegacije u ime Grada, Gradskog vijeća Sarajeva, Federacije Bosne i Hercegovine, političkih stranaka, nevladinih organizacija.

Uz ogradu koja je postavljena uz rub jame, nalazili su se Anja Margetić, dogradonačelnica Sarajeva, Elmedin Konaković, predsjednik Naroda i pravde, Elvedin Okerić, predsjedavajući Skupštine Kantona Sarajevo i potpredsjednik NiP-a, Nermin Nikšić, predsjednik Socijaldemokratske partije, Damir Mašić (SDP), Faruk Kapidžić, predsjednik Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, Jasmina Biščević-Tokić, zastupnica Stranke demokratske akcije u Skupštini KS-a, i mnogi drugi.

Iako su bili pozvani svi mediji, a veliki broj njih je i prisustvovao otkrivanju spomen-obilježja, izjava za medije nije bilo, kako je navedeno, “iz poštovanja prema žrtvama”.

Nakon polaganja cvijeća, delegacije i novinarske ekipe su se uputile niz strmi, nepristupačni put. Dr. Dragan Stevanović, dopredsjedavajući GV-a, za Oslobođenje je naglasio da se nada da je spomen-obilježje tek prvi korak.

– Ja se nadam da je ovo prvi korak u narednim našim aktivnostima kao Gradskog vijeća i Gradske uprave o obilježavanju stradanja svih naših sugrađana bez obzira od čije ruke i na koji način su stradali. Što se tiče konkretno Kazana, očekujem da ćemo u budžetu u sljedećoj godini obezbijediti odgovarajuća sredstva koja će riješiti pristupni put spomeniku, a mislim da bi onda u onoj sljedećoj, trećoj fazi trebalo obezbijediti osvjetljenje i videonadzor, tako da spomenik ima svoju svrhu, odnosno da se njemu može prići na odgovarajući način, naglasio je dr. Stevanović, vidno zadihan zbog teškog i strmog puta, istog onog kojim su osuđeni pripadnici 10. bbr. vodili svoje žrtve prije 29 i 28 godina.

Dodao je da će upravo izgradnja pristupnog puta biti jedna od najvažnijih stvari koji će se morati uraditi naredne godine, te dodao da odgađanje završetka potrebnih faza izgradnje spomen-obilježja “do postizanja optimalnih uslova, nije korektno prema sugrađanima koji su na ovakav način i na ovakvom mjestu stradali”.

Karić se, pak, oglasila na FB profilu te naglasila da je dan otkrivanja spomen-obilježja “važan dan za grad Sarajevo, za njegove građane, za sve one koji su hrabro i časno branili svoj grad, grad koji je preživio agresiju, opsadu, velike ljudske gubitke i najbrutalnija ratna razaranja”.

– Proces podizanja spomen-obilježja na lokalitetu Kazani, po imenovanju za gradonačelnicu, bila sam spremna dovesti do kraja. Danas (jučer, op. a) tu smo pred spomen-obilježjem podignutim u spomen ubijenim sugrađanima tokom 1992. i 1993. na lokalitetu Kazani. Nijedan zločin ne smije ostati nekažnjen i svaki zločinac treba da odgovara. Naša je obaveza da se sjećamo žrtava, da odajemo počast i da obilježimo mjesta stradanja na području cijele Bosne i Hercegovine. Sarajevo i kao grad stradalnik i kao glavni grad želi i treba biti primjer drugima. Svim srcem saosjećam sa porodicama ubijenih na Kazanima. Želim zahvaliti i gradskim vijećnicima koji su podržali podizanje spomen-obilježja na Kazanima. Sve žrtve tokom agresije i opsade grada Sarajeva zaslužuju poštovanje i dostojanstveno obilježje. Sjećanje na žrtve i odavanje počasti je naša civilizacijska dužnost, ispovjedila se Karićka.

 

Vrijeđanje žrtava

Edvin Kanka Ćudić, koordinator Udruženja za društvena istraživanja i komunikacije (UDIK), udruženja koje se godinama zalagalo za izgradnju spomenika žrtvama ubijenim na Kazanima, ali i koje je putem javne rasprave i medija ukazivalo i na problem teksta koji je inicirala sama gradonačelnica, ali i broja ubijenih, naglašava da “nisu uvaženi prijedlozi civilnog društva”.

– Tokom podizanja spomenika nije uvažen nijedan prijedlog civilnog društva, osim godine ubistva žrtava koja treba stajati na spomeniku. Da nije bilo UDIK-a, još bi pisalo da je Caco i mrtav ubijao. Što bi tek bio skandal aktuelne vlasti, ali to pokazuje i kako su to sve loše radili. Nisu ni razgovarali sa porodicama žrtvama. Nisu ih pitali šta su njihove želje, šta oni smatraju da je za njih najprikladnije. To je vrijeđanje žrtava. Prethodne vlasti su ovaj ratni zločin uporno ignorisale. Nisu ga se ni doticali, samo su obećavali. Za razliku od njih, aktuelna vlast je nešto uradila, podigla je sama sebi spomenik. Godinama smo inicirali izgradnju spomenika na Kazanima, ali ne sa ovakvom porukom. Ovo što su napravili nije suočavanje sa prošlošću. Posljedice ovog političkog nemara vidjet ćemo u budućnosti, poručio je Ćudić.

Vrijedi napomenuti da, koliko se dalo primijetiti, jučer na Kazanima nije bio prisutan niko od članova porodica ubijenih Sarajlija, što također govori o ovom spomeniku.

– Bilo bi lijepo da je gradonačelnica objasnila kako će se neko sjećati ubijenih na Kazanima ako na samom spomeniku ne piše ko je ubijao te ljude. Na svakom spomeniku, u gradu koji je preživio opsadu, piše ko je ubijao Sarajlije, osim na Kazanima. Tamo se to prešutjelo. Caco ostaje i dalje i heroj i zločinac, tako je Karić odlučila. Spomenikom se grad nije distancirao od zločinaca, nego su ih na ovaj način samo zaštitili. Spomenikom se želi reći da je grad nešto učinio, ali kad se malo više zamislite, onda shvatite da ste prevareni, poručio je Ćudić.

 

Matea Jerković

 

---

Ovaj tekst je preuzet sa portala oslobodjenje.ba.