Ispred riječkog kazališta prosvjed Pokreta otpora, unutra ovacije

 

 

Autor: Kim Cuculić  Objavljeno: 19. studenog 2014.

Predstava je doživjela dugotrajan pljesak, a počela je na neki način i prije same izvedbe svojevrsnim političkim performansom ispred zgrade kazališta

 

RIJEKA  » Dugotrajnim pljeskom i ovacijama sinoć je prepuno montažno gledalište na pozornici HNK-a Ivana pl. Zjaca ispratilo premijernu izvedbu autorskog projekta »Hrvatsko glumište« redatelja Olivera Frljića i dramaturga Marina Blaževića, u kojemu igraju Damir Orlić, Jelena Lopatić, Tanja Smoje, Jasmin Mekić, Jerko Marčić, Nikola Nedić, Dražen Mikulić, Nika Mišković, Jolanda Pahor i Nina Batinić, uz sudjelovanje zbora Opere.

Žestoko i katarzično

Nakon premijere svoje nam je dojmove dao teatrolog Darko Gašparović:
– Riječ je o žestokoj predstavi u Frljićevu stilu, koja će zasigurno izazvati kontroverze i različita mišljenja. Oliver Frljić je i ranije demonstrirao žestoko satiriziranje crkve i njezinih simbola. Osobno sam u kipu Madone bez ruke prepoznao određeno značenje koje je katarzično – osvrnuo se Gašparović.

Na premijeri je bio i pomoćnik ministrice kulture Vladimir Stojsavljević, koji je izjavio:

– Predstava je uzbudljiva i mislim da je dobro napravljena. Drugačija je od »Turbofolka« i »Bakhi«. Autorski projekt »Hrvatsko glumište« je vrlo ozbiljan rad – smatra Stojsavljević.

Kazališni redatelj Dino Mustafić ističe da se radi o značajnoj predstavi za hrvatsko glumište:
– Predstava je uznemirujuća, provokativna i radikalna u propitivanju svega što je traumatično. Ona je ujedno i katarzična – kaže Mustafić.
Kazališni kritičar Igor Ružić ističe da mu je drago što se na kraju predstave nije zapucalo, što otvara prostor za nadu:
– Frljićevo »Hrvatsko glumište« strukturirano je kao nekoliko njegovih prijašnjih predstava. Princip rada sličan je kao u »Turbofolku«, a pokazalo se da ta matrica funkcionira i u bavljenju drugim temama. Već i prije predstave znali smo koja je njena tema, kojim licima će se baviti i što će biti izgovoreno – rekao je Ružić.

Kostimografkinja je Sandra Dekanić, scenografkinja Petra Veber, oblikovatelj svjetla Boris Blidar, a asistentice Nina Gojić i Nataša Antulov.

Riječ je o zadnjem dijelu »Trilogije o hrvatskom fašizmu«, koju još čine predstave »Bakhe« i »Aleksandra Zec«. Predstava »Hrvatsko glumište« podsjeća na ono što su pripadnici hrvatskog kazališta izgovarali 1990-ih godina, a što se može okarakterizirati kao govor mržnje. U propitivanju odgovornosti javnog govora, povijesna situacija iz vremena Nezavisne Države Hrvatske premještena je u 1990-te godine.

U satiričkom prikazu na gaćicama izvođača našli su se neki od protagonista hrvatskoga glumišta tog doba: Zlatko Vitez, Ozren Prohić, Jasen Boko, Joško Juvančić, Krešimir Dolenčić, Jakov Sedlar, Anja Šovagović-Despot, a osvanula je i sličica Mile Budaka. Autorski dvojac satire nije poštedio ni sadašnje protagoniste – Snježanu Banović, Slobodana Šnajdera, Mani Gotovac i Vitomiru Lončar.

Gosti

Premijeru »Hrvatskog glumišta« došli su pogledati glumci Nenad Šegvić, Edita Karađole, Slavko Šestak, Alex Đaković, Almira Štifanić, nekadašnja upraviteljica propagande kazališta Loredana Gašparović, glazbenik Damir Urban, redateljica Lenka Udovički, književnica Daša Drndić, gradonačelnik Vojko Obersnel, pročelnici za kulturu Ivan Šarar i Valerij Jurešić, pomoćnik ministrice Vladimir Stojsavljević, glumica Mira Furlan, kritičar Bojan Munjin i mnogi drugi.

Predstava je na neki način počela i prije same predstave. Uoči premijere »Hrvatskog glumišta« oko zgrade HNK-a Ivana pl. Zajca postavljena je crveno-bijela traka s natpisom »Mi ne mrzimo, a vi?«, dok je riječki »Pokret otpora« istaknuo transparent sa sadržajem »Velikani koji su zadužili našu djecu«, s imenima ljudi koje prozivaju za korupciju među kojima su Slavko Linić, Veljko Miškulin, Doris Hrast, Mirko Pavičić i Vojko Obersnel.

Ispred kazališta okupili su se i članovi Udruge hrvatskih branitelja dragovoljaca Domovinskog rata.

Uoči premijere u foajeu kazališta održana je tribina na temu »Upotreba činjenica u kazališnom predstavljanju stvarnosti devedesetih«, na kojoj su sudjelovali Oliver Frljić, Marin Blažević, Dino Mustafić i Sven Milekić. Ovom prilikom predstavljena je Koalicija za REKOM, široka koalicija udruga, organizacija i pojedinaca iz svih sedam novonastalih država s područja nekadašnje Jugoslavije, koji zagovaraju uspostavljanje regionalne komisije za utvrđivanje činjenica o ratovima od 1991. do 2001. godine. Jedna od osnovnih zadaća te komisije je stvaranje poimeničnog popisa svih ubijenih, stradalih, zatočenih i protjeranih ljudi s prostora nekadašnje Jugoslavije i otvaranje širokog društvenog dijaloga o svim zločinima i događajima koji su oblikovali našu društvenu stvarnost.