08.02.2016.
Dan sjećanja na poginule građane Sarajeva i godišnjica masakra na Markalama
MarkaleMinuta šutnje, Fatiha i molitva
Tržnica Markale u Sarajevu koja se nalazi u užem dijelu grada, u toku opsade Sarajeva, od 1992. do 1996. godine, bila je meta skoro svakodnevnih granatiranja Vojske Republike Srpske.
Prvi masakr na glavnoj gradskoj tržnici, desio se 5. februara 1994. godine, između 12.10 i 12.20 poslijepodne.
Tog dana je minobacačkim projektilom kalibra 120 mm, ispaljenim sa srpskih položaja, ubijeno 68, a ranjeno 144 civila.
Nakon rata, 5. februar proglašen je Danom sjećanja na sve poginule građane Sarajeva u periodu 1992. – 1995.
U prvom masakru na tržnici Markale, 5. februara 1994. godine, ubijeni su: Senad Arnautović, Ibrahim Babić, Mehmed Baručija, Ćamil Begić, Emir Begović, Vahida Bešić, Gordana Bogdanović, Vaskrsije Bojinović, Muhamed Borovina, Faruk Brkanić, Sakib Bulbul, Jelena Čavriz, Almasa Čehajić, Zlatko Čosić, Alija Čukojević, Verica Ćilimdžić, Smilja Delić, Ifet Drugovac, Dževad Durmo, Fatima Durmo, Kemal Džebo, Ismet Fazlić, Vejsil Ferhatbegović, Dževdet Fetahović, Muhamed Fetahović, Ahmed Fočo, Majda Ganović, Isma Gibović, Rasema Hasanović, Alija Hurko, Mirsada Ibrulj, Mustafa Imanić, Rasema Jažić, Razija Junuzović, Hasija Karavdić, Mladen Klačar, Marija Knežević, Selma Kovač, lbro Krajčin, Sejda Kunić, Jozo Kvesić, Numo Lakača, Ruža Malović, Jadranka Minić, Safer Musić, Nura Odžak, Mejra Orman, Hajrija Oručević, Seid Prozorac, Smajo Rahić, Igor Rehar, Rizvo Sabit, Zahida Sablja, Nedžad Salihović, Hajrija Smajić, Emina Srnja, Džemo Subašić, Šaćir Suljević, Hasib Šabanović, Ahmed Šehbajraktarević, Bejto Škrijelj, Junuz Švrakić, Pašaga Tihić, Munib Torlaković, Ruždija Trbić, Džemil Zečić, Muhamed Zubović i Senad Žunić.
Ubrzo nakon ovog napada UNPROFOR je optužio ARBiH, misleći da je granata ispaljena s njihovih položaja. Međutim, kasniji izvještaj UNPROFOR-a je primijetio grešku i konstatirao da se ne zna tačno s kojeg je položaja ispaljena granata. Tek u januaru 2004. godine, pred Haškim sudom dokazana je krivica Stanislava Galića, srpskog generala koji je komandirao opsadom Sarajeva, za ovaj zločin.
Dokaz za ovaj postupak je bilo svjedočenje balističkog eksperta Berke Zečevića, koji je ustanovio moguće lokacije odakle je granata ispaljena. Zečevićeva istraga je otkrila šest mogućih mjesta s kojih je granata mogla biti ispaljena, od kojih su pet bili položaji VRS-a, a jedno pod kontrolom Armije RBiH. Mjesto pod kontrolom Armije RBiH bilo je vidljivo promatračima UNPROFOR-a, koji su potvrdili da tog dana nijedna granata nije bila ispaljena s tog položaja.
Zečević je dalje objasnio da su se neki dijelovi projektila mogli proizvoditi samo u dva mjesta, a oba su bili pod kontrolom Vojske Republike Srpske. Treba napomenuti da je prof. Zečević, također, svjedočio i protiv Radovana Karadžića.
Galić je za ovaj zločin i mnogobrojne druge, koje je počinila vojska kojom je komandirao, osuđen na doživotnu kaznu zatvora, čime je postao prva osoba koja je dobila tako tešku kaznu na tom tribunalu.
U nastavku možete vidjeti prilog TVBiH s lica mjesta. Upozoravamo vas da su prizori izrazito uznemirujući:
Narodno pozorište: Održana komemoracija povodom Dana sjećanja na poginule građane Sarajeva
Povodom Dana sjećanja na sve poginule građane Sarajeva u ratu od 1992. do 1995. godine i 22. godišnjice stradanja 68 građana Sarajeva na pijaci Markale, danas je u Narodnom pozorištu održana komemorativna sjednica.
Organizatori komemoracije bili su Skupština Kantona Sarajevo, Gradskog vijeća Sarajeva i općinskih vijeća s područja KS-a, javlja Anadolu Agency (AA).
Komemoraciju je otvorila Ana Babić, predsjedavajuća Skupštine Kantona Sarajevo, nakon čega je intonirana himna BiH, te minutom šutnje i Fatihom odata počast stradalima.
„Skupština Kantona Sarajevo je 2007. godine donijela odluku da se 5. februara proglasi Danom sjećanja na sve stradale građane tokom perioda 1992. – 1995. Upravo zato smo se okupili ovdje kako bi obilježili Dan sjećanja i kako nikada ne bi zaboravili nevine žrtve, što je naša obaveza. Sjećamo se svih onih koji su u periodu od 1992. do 1995. godine dali svoje živote za domovinu i slobodu“, rekla je Babić.
Avdo Huseinović, novinar i publicista, predstavio je dijelove svog dokumentarnog filma o istini o agresiji na BiH.
„Mnogo je fenomena borbe za opstanak Sarajeva. Mene uvijek iznova proganja činjenica da je opsada Sarajeva još uvijek nekažnjeni zločin“, kazao je Huseinović.
Elmedin Konaković, premijer Vlade Kantona Sarajevo, kazao je kako je današnji dan, dan opomene i sjećanja.
„Sjećamo se svi onih koji su braneći BiH i Sarajevo tokom agresije dali svoje živote i onih koji su nevini stradali. Zbog načina na koji je agresor vodio borbe u BiH, veliki broj civila je izgubio život. Ono što je značajno vezano za današnji dan jeste to što vidim da je veliki broj ljudi svjestan da bez obilježavanja ovih značajnih datuma i sjećanja nemamo budućnost. Drago mi je što u ovom prostoru vidim veliki broj naše djece. Činjenica je da istinu moramo prenositi s koljena na koljeno jer mladi moraju učiniti ono što je istina o našoj historiji“, poručio je Konaković.
Nakon komemoracije, kod spomen-obilježja poginulim Sarajlijama u prvom od dva masakra na pijaci Markale, koji se dogodio 5. februara 1994. godine, bit će upriličeno polaganje cvijeća i odata počast svim stradalim. Tog tragičnog dana život je izgubilo 68, a ranjene su 144 osobe.
Pogledajte fotografije sa komemoracije u Narodnom pozorištu u Sarajevu i sa obeležavanja događaja na mestu stradanja:
(Objavljeno na portalu Radio Sarajeva, 05.02.2016.)
