Niko nije zadovoljan rješavanjem predmeta ratnih zločina

Efikasnost procesuiranja ratnih zločina u našoj zemlji je loša, saglasna je javnost i predstavnici pravosuđa. Državno tužilaštvo najavljuje ubrzanje tog procesa kroz izmjenu državne strategije, VSTV poentira da se lokalni pravosudni nivoi moraju baviti procesuiranjem ratnih zločina. Javnost upozorava da su međudržavni sporazumi postali mrtvo slovo na papiru.

Predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Milan Tegeltija ističe da niko u našoj zemlji ne može biti zadovoljan procesuiranjem ratnih zločina. Dodaje da je procesuiranje ratnih zločina BiH “zakočila” velika centralizacija nadležnosti u Sudu i Tužilaštvu BiH, koji nisu radili na disperziji nadležnosti na kantonalna tužilaštva Federacije BiH i okružna tužilaštva u RS-u.

Na prošloj sjednici VSTV-a govorila je i Gordana Tadić, v.d. glavne državne tužiteljice, koja je prije ove funkcije bila rukovodilac Odjela za procesuiranje ratnih zločina u Tužilaštvu BiH. Tadić je istakla mnoge probleme s kojima se suočavala. “Izmjenom strategije, što je u planu i sada je to pred Ministarstvom pravde, moramo napraviti određene pomake kako bi se predmeti ratnih zločina mogli bolje i efikasnije rješavati”, kaže Tadić.

Javnost upozorava da su međunarodni zvaničnici odlučili da će prilikom zatvaranja Haškog tribunala predmete iz ove pravosudne institucije prebaciti na državna pravosuđa u regionu. Međutim, međudržavni sporazumi o procesuiranju ratnih zločina postali su mrtvo slovo na papiru.

“Mnogo je sredstava i kapaciteta tada uloženo u pravosuđa Hrvatske, BiH i Srbije. Ističem ove tri zemlje zato što se to tiče sukoba koji su bili u BiH, ali je činjenica da je puno uloženo i na Kosovu. Rezultati koje mi danas imamo su zaista poražavajući”, ističe novinarka Dženana Karup-Druško.

U Srbiji, primjerice, ratni zločini se koriste u kampanji za predstojeće predsjedničke izbore, tvrdi novinar i predavač na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu Dinko Gruhonjić. Tako i Aleksandar Vučić, premijer Srbije, ujedno i predsjednički kandidat, vodi dvostruku politiku – jednu u Srbiji, a drugu u regionu. “Kod kuće on vodi potpuno drugačiju politiku i ono što vama ovdje priča, nama priča potpuno druge stvari. On se svojim biračima u Srbiji obraća s jasnom porukom da je čitava priča na Balkanu priča s prekrštenim prstima iza leđa”, kaže Gruhonjić.

Suočavanje s prošlošću mora postati imperativ, naročito zbog generacija koje dolaze. “Ponovo svjedočimo netoleranciji, isključivosti i nečemu što je uvijek bilo stajalište i srž ratnog zločina, a to je etno etika. U njoj pripadanjem jednoj sredini jamčimo određene osobine, a to su osobine nevinosti jer je krivica uvijek orkestrirana na onoj drugoj strani”, ocjenjuje režiser Dino Mustafić.

Iz Sarajeva na okupljanju REKOM-a poslana je jasna poruka, ponovni sukobi i nemiri su mogući ukoliko bude nastavljeno negiranje počinjenih zločina i hiperbola broja stradalih na svim stranama koji jasno mora biti utvrđen.

(Objavljeno na Federalna.ba, 20. 03. 2017. )