26. obljetnica VRO Oluja: izazovi i prepreke za pomirenje

Dr. sc. Jelena Đureinović je povjesničarka i koordinatorica istraživačke platforme “Transformacije i Istočna Europa” na Sveučilištu u Beču. Njena područja interesa su politike i kulture sjećanja u Jugoslaviji i na postjugoslavenskom prostoru. Njena knjiga “Politics of Memory of the Second World War in Contemporary Serbia: Collaboration, Resistance and Retribution“ objavljena je s izdavačkom kućom Routledge 2020. godine. Doktorirala je na Modernoj i suvremenoj povijesti na Univerzitetu u Giessenu u Njemačkoj. Surađuje s Fondom za humanitarno pravo iz Beograda kao koordinatorica programa memorijalizacije.

Sven Milekić je stipendist Irske zaklade za znanost i doktorant povijesti na Sveučilištu Maynooth u Irskoj. U sklopu svojeg doktorskog istraživanja, bavi se stvaranjem i razvojem veteranskih udruga u Hrvatskoj te način na koje su formirale dominantni narativ o ratu 1990-ih. Surađuje s Balkanskom istraživačkom regionalnom mrežom (BIRN), gdje je do 2018. radio kao novinar na temama tranzicijske pravde, politike, ekonomije i društva te kao koordinator programa Balkanske tranzicijske pravde. Do 2014. je radio kao koordinator Programa tranzicijske pravde u Inicijativi mladih za ljudska prava (YIHR). U sklopu rada za YIHR, radio je kao lokalni zagovarač Koalicije za REKOM. 2010. je diplomirao na Fakultetu političkih znanosti pri Sveučilištu u Zagrebu.

Prošlogodišnju obljetnicu obilježile su promjene u službenoj politici sjećanja na vojno redarstvenu operaciju koja je u Hrvatskoj poznata kao Dan pobjede i Dan domovinske zahvalnosti. U kolovozu 2020. godine javni prostor bio je ispunjen porukama koje su se odnosile na pomirenje, dijalog, značaj činjenica, žaljenje za žrtvama ratnih zločina počinjenih s hrvatske strane te apele za razgovor o različitim viđenjima i značenjima “Oluje” u Hrvatskoj i Srbiji.

Za gore navedeno sigurno su zaslužni i govor premijera RH Andreja Plenkovića u Kninu na 25. obljetnici, nedugo nakon i njegov odlazak u Varivode. Prisjetimo se i posjete predsjednika RH Zorana Milanovića zajedno s ministrom hrvatskih branitelja Tome Medveda Gruborima te prisustva potpredsjednika Vlade Borisa Miloševića obljetnici VRO Oluja čiji je dolazak predstavio i presedan kojim visoki politički predstavnik srpske zajednice dolazi u Knin 5. kolovoza na službeno obilježavanje. Valja istaknuti i da je tada u Kninu premijer Plenković najavio i donošenje novog zakona o civilnim žrtvama što je u srpnju 2021. i ostvareno. Ipak, obljetnicu je obilježilo i odlikovanje Specijalne policije MUP-a HR HB Redom Nikole Šubića Zrinskog za doprinos akciji “Oluja” koje je preuzeo Zlatan Mijo Jelić. Protiv Jelića Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu u listopadu 2020. pokrenulo je istragu “zbog postojanja osnovane sumnje da je počinio krivična djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva, (…) te ratnim zločinom protiv ratnih zarobljenika (…)”, dalje postupajući po zamolnici za preuzimanje kaznenog progona Suda Bosne i Hercegovine u Sarajevu.

Istovremeno komemoracija žrtava “Oluje” organizirana od strane predsjednika Srbije Aleksandra Vučića posvećena je srpskim žrtvama bez preuzimanja odgovornosti za uskraćivanje zaštite srpskim izbjeglicama iz Hrvatske te njihovu prisilnu mobilizaciju.

O očekivanjima od ovogodišnje obljetnice, odnosu proslave i komemoracije “Oluje” u Hrvatskoj i Srbiji, odnosu simboličnih gesti, simboličnih reparacija i konkretnih društvenih promjena, novom Zakonu o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata, perspektivama za donošenje zakona o civilnim žrtvama rata u Srbiji, perspektivama za procesuiranje počinjenih ratnih zločina te konceptu “izoliranih incidenta” u počinjenju ratnih zločina za vrijeme i nakon VRO Oluja te drugim vezanim temama koje se odnose na izgradnju međusobnog povjerenja i dobrih odnosa u budućnosti razgovarat ćemo, uz uključivanje pitanja publike, na panelu.

Kako biste dobili poveznicu za sudjelovanje, registrirajte se ovdje:

Panel se održava u sklopu aktivnosti Kampanja 2: komemoriranje civilnih žrtava rata koja je dio projekta 4O: Otkrivanje, osvještavanje, osnaživanje i organizacija za ljudska prava čija je ukupna vrijednost 170.147€ od čega je 149.922,00€ osigurano kroz financijske podrške Islanda, Lihtenštajna i Norveške u okviru EGP i Norveških grantova.