OSCE vraća povelju Narodnoj skupštini RS

Iz OSCE-a kažu da nisu bili upoznati sa detaljima protokola i da će priznanja biti dodijeljena Karadžiću, Krajišniku….

Piše: Ibrahim Sofić

Misija Organizacije za sigurnost i saradnju u Europi (OSCE) u Bosni i Hercegovini odlučila je vratiti priznanje koje je početkom sedmice dobila od Narodne skupštine bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska (NSRS), potvrđeno je za Al Jazeeru iz ove organizacije. Iz OSCE-a kažu kako nisu bili upoznati sa detaljima protokola i kome će još biti uručena priznanja.

NSRS je u ponedjeljak obilježio 25 godina rada i tim povodom su uručene povelje i zahvalnice Narodne skupštine RS pojedincima i institucijama za vanredne rezultate i saradnju.

Ono što je najviše privuklo pažnje, a i kritika, je činjenica da se među „laureatima“ nalaze osuđeni za ratne zločine Radovan Karadžić, Biljana Plavšić, Momčilo Krajišnik, kao i Nikola Koljević (posthumno) koji se navodi u presudi Karadžiću kao jedan od učesnika udruženog zločinačkog pothvata.

 
Dvodecenijska saradnja

Ambasador Jonathan Moore, šef Misije OSCE-a u BiH, na upit Al Jazeere za komentar odluke o vraćanju Povelje, odgovorio je:

„Misija OSCE-a u Bosni i Hercegovini ima saradnju sa svim nivoima vlasti u BiH sa ciljem da pomognemo BiH da realizira zajedničke političke ciljeve, ispuni svoje obaveze prema OSCE-u i nastavi napredovati. Sa svim zakonodavnim tijelima u BiH, uključujući i Narodnu skupštinu Republike Srpske, imamo od 1996. godine dugogodišnju saradnju kroz provedbu različitih programskih aktivnosti koje imaju za cilj unaprjeđenje njihovog rada“, ističe se u dopisu ambasadora.

Dodaje se kako je priznanje dodijeljeno Misiji OSCE-a u BiH odraz te 20-godišnje saradnje Misije sa NSRS.

„No, odlikovanje ratnih zločinaca nije prihvatljivo i ratni zločinci ne bi trebalo da imaju bilo kakvu ulogu u javnom ili političkom životu u BiH.  Nismo bili upoznati sa detaljima protokolarnog dijela i nismo znali kome će sve biti dodjeljena priznanja, te smo nagradu  vratili“, ističe Moore.

„Kao prva međunarodna organizacija koja je u julu 1996. godine isključila takve osobe iz politike, ne možemo prihvatiti ovo priznanje.“

 
Samoubistvo Koljevića

Međunarodni sud u Hagu osudio je Karadžića, Plavšić i Krajišnika za ratne zločine počinjene nad nesrpskim stanovništvom u Bosni i Hercegovini tokom rata koji je trajao od 1992. do 1995. godine.

Karadžić je nepravomoćno osuđen na 40 godina zatvora zbog genocida i zločina nad Bošnjacima i Hrvatima tokom rata u BiH.

Presuda je pročitana 24. marta ove godine i prvi predsjednik RS je proglašen krivim i za progon kao zločin protiv čovječnosti, istrebljenje, ubistva, ubistvo kao kršenje zakona ratovanja, deportaciju, nehumana djela i prisilno premještanje, širenje terora, protivpravne napade na civile te uzimanje talaca.

Prema optužnici i u presudi Karadžiću, kao jedan od učesnika udruženog zločinačkog poduhvata na području sedam općina u RS navodi se i Koljević koji je početkom 1997. godine na Palama pucao sebi u glavu, a potom podlegao u beogradskoj bolnici.

 
Priznanje krivice

Plavšić je Tužilaštvo Međunarodnog suda za ratne zločine u Hagu optužilo za ratne zločine genocid, zločin protiv čovječnosti i teško kršenje običaja i pravila rata. Ona se nagodila sa Tužilaštvom, pa je oslobođena optužbe za genocid, ali je priznala krivicu za planirane sistematske zločine nad Bošnjacima i Hrvatima u BiH, te je pravomoćno osuđena po ostalim tačkama na 11 godina zatvora.

Na slobodi je od 27. oktobra 2009. godine nakon što je odslužila veći dio kazne u jednom zatvoru u Švedskoj.

Krajišnik je bio optužen za zločine protiv čovječnosti, etničko čišćenje i genocid, a 27. septembra 2006. godine je proglašen krivim za istrebljenje, ubistva, progone na rasnoj i vjerskoj osnovi, deportacije i nečovječno postupanje, te za zločine protiv čovječnosti.

Za genocid nije proglašen krivim, osuđen je na 27 godina zatvora, da bi mu sud u Hagu 17. marta 2009. smanjio kaznu na 20 godina. Pušten je na slobodu 30. augusta 2013. godine nakon izdržavanja dvije trećine kazne.

 
Brojne reakcije

Nakon dodjele povelja i zahvalnica osuđenim ratnim zločincima, uslijedile su brojne reakcije domaćih i stranih pojedinaca, organizacija i institucija.

Visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Valentin Inzko za Al Jazeeru kazao je kako je ovaj čin potpuno neprihvatljiv i za svaku osudu.

„Ja mislim kako je to dokaz potpunog odsustva političke kulture, poštovanja prema žrtvama. Na kraju, oni su pokazali kako nisu dio europskih tradicija, vrijednosti“, ističe on.

„Tu su dva aspekta. Jedan je pravni aspekt – govor mržnje i vrijeđanja žrtava, drugi aspekt Dejtonski sporazum, aneks sedam koji govori o povratku, a kako da se vratiš u neku sredinu gdje je atmosfera puna mržnje i ovakvih odlikovanja“, dodao je.

Reagirala je i Ambasada Njemačke, na upit Al Jazeere oni su se pozvali na Delegaciju EU u BiH u čijoj izjavi se, između ostalog, navodi: „U modernoj Europi ne može biti mjesta za veličanje osoba osuđenih za najteže zločine protiv čovječnosti.“

Iz Ambasade SAD-a u Sarajevu navode kako nacionalni ponos ne treba proturječiti istini, toleranciji i napretku.

 

(Objavljeno na Al Jazeera 28. 10. 2016.)