Podrška osnivanju REKOM-a: dokumentovanje ratnih žrtava i mesta zatočenja [najava]

Povodom Međunarodnog dana ljudskih prava Koalicija za REKOM organizuje 15. 12. 2016. godine u 11 sati u Medija centru u Beogradu prezentaciju svojih istraživanja ljudskih gubitaka i zatočeničkih objekata u vreme ratova na teritoriji bivše Jugoslavije.

Na prezentaciji će govoriti:

Nataša Kandić, koordinatorka projekta REKOM

Slaven Rašković, Documenta, Hrvatska

Dženana Karup Druško, Udruženje Tranzicijska pravda, odgovornost i sjećanje u BiH

Bekim Blakaj, Fond za humanitarno pravo Kosovo

Podrška osnivanju REKOM-a: dokumentovanje ratnih žrtava i mesta zatočenja

Koalicija za REKOM je tokom 2016. godine napravila značajan napredak u dokumentovanju ratnih žrtava i mesta zatočenja u periodu od 1991. do 1999. godine koji direktno doprinosi povećanju izgleda za osnivanje zvanične, regionalne Komisije za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima i okolnostima u kojima je najmanje 130.000 ljudi izgubilo život u ratovima na teritoriji nekadašnje SFRJ. Nevladine organizacije: Documenta, Fond za humanitarno pravo, Fond za humanitarno pravo Kosovo, Udruženje Tranzicijska pravda, odgovornost i sjećanje u BiH i Centar za demokratiju i tranzicijsku pravdu ustanovile su identitet i okolnosti stradanja oko 22.000 ratnih žrtava i dokumentovale 600 mesta zatočenja u kojima je bilo zatočeno najmanje 150.000 ljudi, državljana BiH. Haški tribunal je utvrdio identitet oko 12.000 žrtava ratnih zločina. Iznete činjenice nedvosmisleno ukazuju da započeti proces suočavanja s prošlošću zahteva angažovanje državnih institucija u stvaranju garancija da se zločini neće ponoviti. Utvrđivanje svih ratnih zločina i popis ratnih žrtava su zadaci koje međuregionalna Komisija može obaviti uz stručnu pomoć civilnog društva, te time prekinuti balkansku praksu sećanja na žrtve izražene brojkama, a ne na ljude sa imenima.

U ratovima devedesetih godina glavni protivnici i neprijatelji bili su civili. Oko 70.000 civila i 60.000 pripadnika oružanih snaga izgubilo je živote u tim ratovima, a oko 10.000 ratnih žrtava još uvek nema obeležene grobove. REKOM može da pomogne u otkrivanju masovnih grobnica, a ima i potencijala da pomogne u afirmaciji empatije, kao i ličnog i društvenog ulaganja u pomirenje.

Berlinski proces ima program koji obuhvata i ciljeve i zadatke REKOM-a koji se odnose na ustanovljavanje činjenica o ratnim zločinima, imenovanje žrtava, priznavanje dostojanstva i jednakosti žrtava. Osnivanjem Regionalne kancelarije mladih napravljen je prvi korak prema pomirenju. Donošenje Deklaracije o osnivanju REKOM-a logički sledi kao drugi korak.

Prevod na engleski jezik je obezbeđen.