REKOM mreža pomirenja

intervju Zarko Puhovski

26.05.2017.

Profesor Puhovski o REKOM-u

Javni zagovarač Koalicije za REKOM profesor Žarko Puhovski:

Nevjerovatno koliki strah od činjenica postoji. Mi smo doživjeli i u odnosu na Drugi svjetski rat i odnosu na ovaj sad rat koji je relativno nedavno završio da se manipulira brojkama. Recimo, u Jasenovcu je u stručnim časopisima objavljen broj žrtava od 350 do milion i 200 tisuća. Dakle, to je naprosto skandalozno. Možete reći ne znamo da li je 55.000 ili 60.000, ali to su cifre koje se pojavljuju u stručnoj literaturi, barem se tvrdi da je stručna literatura. Mi smo htjeli upravo izbjeći to i omogućiti da se o žrtvama iz ovih ratova govori poimenično. Dakle, ne u đuture. Mi sad znamo da je ubijeno između 125.000 i 130.000 u ovim ratovima na tlu bivše Jugoslavije, najviše (gotovo 100.000 u Bosni i Hercegovini). Imamo imena za otprilike 30.000 i to su napravile nevladine organizacije “doista krvavim radom, bez državne pomoći, često puta protiv državne intervencije, čak su policije znale zaustavljati. U jednom trenutku kad je Ivo Josipović bio predsjednik Hrvatske činilo se da smo postigli jedan dosta dobar konsenzus, svi predstavnici država su pregledali Statut i dali primjedbe, te su primjedbe prihvaćene i onda je Josipović izgubio izbore i nova predsjednica više nije bila zainteresirana. U Srbiji u ovom trenutku nisu zainteresirani, Crna Gora je bila najsuradljivija, ali je naprosto premalo Crna Gora da bismo odatle nešto napravili. Sad opet moramo ići ispočetka, jer kad god se s nekim dogovorimo, dođu izbori kod ovih ili kod onih i moramo poći ispočetka. Ja nažalost nisam baš jako optimističan u ovom trenutku, a to je velika šteta jer time stvaramo novu mogućnost za manipuliranje ili ono što bih ja nazvao postjugoslavensko prvenstvo u žrtvoslovlju – ko ima više žrtava”.

Dio ideje Evropske unije je bio da se zaboravi Drugi svjetski rat. Oni su počeli sa Zajednicom za ugljen i čelik. Oni su polazili od zaborava prošlosti i to im se čini jednostavnije nego da se po tome kopa. Oni nemaju naročiti sluh za te probleme, jer oni misle – Ako se kod nas to nekako zaboravilo, pa valjda će i kod vas. I valjda hoće, ali će cjena biti jako visoka, jer ćemo stalno živjeti u manipulativnoj i krivoj slici o prošlosti. Potrebno je i neophodno suočavanje s prošlošću, ali to je moje mišljenje koje nije naročito prošireno“.

Upitan koliko može biti pogubno za ove prostore da je većini važnije egzistencijalno pitanje nego suočavanje s prošlošću, profesor Puhovski kaže:

To je relativno dobro ako imamo situaciju kao u Njemačkoj nakon Drugog svjetskog rata gde je ekonomija stalno dobro, dobro, dobro, pa ste mogli nekako zaboraviti. Čim dođe mala kriza vraćaju se ovi duhovi iz prošlosti ko dio opravdanja za sukobe. Šta su nama Srbi, šta smo mi Srbima, Muslimani.. i to kriza zaoštrava, a krize se stalno ponavljaju. To je logika tržišne ekonomije koju su svi izabrali i cijena će biti nešto viša nego negdje drugde, jer ćemo imati nerešjene račune iz prošlosti“.

( Objavljeno na RTCG, 24.05.2017.)

 

This website was created and maintained with the financial support of the European Union. Its contents are the sole responsibility of the RECOM Reconciliation Network and do not necessarily reflect the views of the European Union.