REKOM je posljednja šansa za pomirenje u regionu

Centar za građansko obrazovanje (CGO) u saradnji sa Koalicijom za REKOM, organizovao je 06.12. debatu na temu Podrška EU tranzicionoj pravdi i pomirenje u regionu.

Tom prilikom, Daliborka Uljarević, izvršna direktorka CGO-a, izjavila je da ”nam je važno da na današnji dan razgovaramo o budućnosti i uspostavljanju održivih mehanizama u procesu pomirenja u regionu, a mi vjerujemo da REKOM jeste upravo takav mehanizam. Pohod na Dubrovnik, tada nazvan “Rat za mir”, bio je poraz svijesti i savjesti u Crnoj Gori. Taj bezumni čin, koji će proizvesti mnogobrojne ljudske tragedije mora ostati svjedočanstvo koje opominje i povod da se do kraja izborimo za činjenice o događajima koji su imali svoje žrtve i svoje počinioce, koji su ostavili duboko negativan trag u odnosima susjeda. Samo pravični i hrabri postupci za ratne zločine, individualizacija krivice, objavljivanje dokumenata koji svjedoče o odlukama koje su donosile tadašnji donosioci odluka, mogu biti garant bezbjednosti i stabilnosti ovih prostora na duži rok.” U konačnici, ona je ukazala na činjenicu da smo ”svjedoci da je region još lako “zapaljiv” neodgovornom retorikom, da se novija istorija u udžbenicima ili ignoriše ili predstavlja sa nacionalističkim bojama, i tim prije je regionalno utvrđivanje činjenica važno za sužavanje prostora za dnevnopolitičke manipulacije i interpretacije koje jačaju pojedine lidere ali suštinski ugrožavaju saradnju i pomirenje, a REKOM upravo to nudi.”

Reditelj i javni zagovarač Inicijative za REKOM, Dino Mustafić, kazao je da su ”na Balkanu mnoge kolektivne emocije postale histerične, a iako je završen rat granatama, nije završen rat riječima. Ponovo se javila poznata retorika iz 90ih, obojena mimikričnim neofašistima koji sarađuju sa osuđenicima u Hagu”. Mustafić je istakao značaj njegovanja kulture empatije kao suprotnost kulturi laži i poricanja, te da se sjećanja moraju iskazati kroz empatiju, naglašavajući da je REKOM i izraz borbe protiv takvih tendencija ali i ravnodušnosti. ”Na Balkanu je sjećanje selektivno i politički filtrirano, pa se svi sjećaju onih datuma kada su stradali njihovi kolektiviteti, ali svi poriču one datume kada su zarad njihovog kolektiviteta stradali oni drugi. Proces, najprije povjerenja, a tek onda pomirenja je nužnost ukoliko želimo da živimo u zdravoj evropskoj zemlji. Nacije koje su indiferentne prema lekcijama iz prošlosti nemaju budućnost – društvo koje zaboravlja što je radilo i samo postaje zaboravljeno”, zaključio je Mustafić.

Igor Novaković, istraživač ISAC fonda iz Srbije, ukazao je da ”pored svih ekonomskih uspjeha koje nosi EU, ako se pogleda dubinski, kompletan evropski projekat je fokusiran na bezbjednost. U tom smislu diskutabilno je koliko bi dugoročna bezbjednost na Balkanu bila održiva da nema EU”. Novaković je podsjetio da smo u proteklom ”periodu svjedočili raznoraznim izvinjenjima ali ona nijesu donijela suštinsku promjenu. Stoga se sa pravom postavlja pitanje da li su društva u našem regionu spremna na pomirenje i što će se desiti ako to pomirenje izostane?” U svim državama zapadnog Balkana registrovan je pad standarda, nedostatak investicija što je idealna podloga za manipulaciju emocijama. ”Cijeli region je rascjepkan, ne samo kao region, već je svaka od zemalja pojedinačno rascjepkana što rezultira međuetničkim i međukonfesionalnim nejedinstvom i samim tim izostankom pomirenja. Pomirenje u našem regionu nikako ne smije ostati samo na političkom nivou, a na nama je da taj korak ka suštinskom pomirenju i učinimo” podvukao je Novaković.

Savjetnica za komunikacije u WB6 u Srbiji, Ana Rudan, predočila je da je ”pitanje pomirenja na Balkanu van javnog diskursa, naročito kako se vremenski udaljavamo od događaja iz prošlosti. Iako je pomirenje jedan od četiri ključna cilja Berlinskog procesa, na tom području nema stvarnog progresa. Sam Berlinski proces ostaje apolitičan, njegov fokus je sve više ekonomija, a najmanje pomaka ima u političkom povezivanju što nikako nije dobro za rješavanje findamentalnih pitanja kao što su vladavina prava, bezbjednost i pomirenje”. Ona je naglasila da je ”bez utvrđivanja forenzičke istine teško transformisati čak i obrazovne programe, stoga pitanje pomirenja i formiranja koalicije za istinu treba konstantno ponavljati i isticati.”

Eugen Jakovčić, medijski koordinator u Centru za suočavanje sa prošlošću – Documenta iz Hrvatske, podsjetio je da su za napad na Dubrovnik od strane crnogorskih rezervista samo dvije presude izrečene. ”Važno je napomenuti da je crnogorsko tužilštvo za ratne zločine informisalo javnost još prošle godine, da je krenulo u saradnju sa Haškim tribunalom ali, u međuvremenu, se po tom pitanju ništa nije promijenilo i do danas nedostaje odgovor tužilaštva šta se uradilo po ovom pitanju”, saopštio je Jakovčić. On se osvrnuo i na problem Hrvatske kada je u pitanju suočavanje sa prošlošću i istakao da je ”Hrvatska po ovom pitanju dotakla samo dno i ništa dalje se od Hrvatske po ovom pitanju ne može očekivati. Ako imamo cjelokupnu političku strukturu koja je proevropska a sa druge strane svi ti politički akteri negiraju presud Haškog tribunala i na taj način produbljuju ”snagu otrova” iz sudnice. To predstavlja jedan veliki problem za dalje i promjene se, sa takvim stanjem, ne mogu očekivati.” Jakovčić je podvukao da se ”Hrvatska nikada nije suočila sa ratnim dešavanjima u BiH i to još jedna  poražavajućih činjenica. Žrtve koje su prošle logore sa tog produčja sada imaju satisfakciju jer se, kada su u pitanju ratna dešavanja, radi o individualnoj odgovornosti a svi političari kažu da se radi o procesu protiv jednog naroda, jedne države i to urušava i samu Inicijativu za REKOM”.

Anita Mitić, iz Inicijative mladih za ljudska iz Srbije, ocijenila je da situacija na zapadnom Balkanu nije nimalo laka, i da do pozitivnih pomaka može doći jedino osnivanjem REKOM-a koji u mnogome može i mora doprinijeti procesu suočavanja sa prošlošću. ”Što se dalje može desiti sa regionom ako izostane pomirenje – predstavlja pitanje od krucijalne važnosti za napredak. Ukoliko se promjene u regionu po ovom pitanju ne dese i ukoliko bi on ostao onakav kakav je danas, takvo stanje će biti pogubno za generacije mladih koje dolaze. Upravo te generacije su izgubile suživot sa svojim vršnjacima iz regiona i većina istraživanja novijeg datuma ukazuje da su mladi sa Balkana puni mržnje i netrpeljivosti, jer nemaju jasnu liku o ratnim dešavanjima devedesetih. Dodatno, obrazovni sistem tu, takođe, ne pomaže jer u udžbenicima izostaju podaci i činjenice o ovom pitanju i na taj način mladima se plasira istorija koja se zasniva na lažnim mitovima”, zaključila je ona.

Tokom diskusije učešće su uzeli Aleksandar Saša Zeković, član Savjeta za građansku kontrolu rada policije, Aleksandar Damjanović, nezavisni poslanik, Ivan Vujović, član predsjednštva SDP-a, Valentina Minić, poslanica Demokratske Crne Gore, Dejan Mijović, funkcioner URA-e, Duško Vuković, novinar i javni zagovarač Inicijative za REKOM u Crnoj Gori, itd.

Takođe, tokom diskusije, specijalna tužiteljka Lidija Vukčević osvrnula se na rad Specijalnog državnog tužilaštva u pogledu ratnih zločina i istakla da je usvojena Strategija za istraživanje ratnih zločina. ”Do sada je šest slučajeva procesuirano, prikupljeni su dokazi i podignuta je optužnica. Crna Gora je imala tu sreću da nema veliki broj predmeta ratnih zločina, ali su ipak sklopljeni sporazumi sa tužilaštvima u regionu kako bi se saradnja na ovom polju produbila. Od dana donošenja Strategije intenzivirana je saradnja i sa Haškim tribunalom, kroz koju su naši ljudi boravili tamo i pretraživali njihove baze dokaza gdje se kao izvršioci djela pojavljiju crnogorski državljani”, navela je on.

REKOM je od strane nosilaca Berlinskog procesa iz EU prepoznat kao jedinstveni regionalni mehanizam koji direktno doprinosi regionalnoj saradnji, pomirenju i snaženju partnerstva između donosioca odluka i civilnog društva, pa su predstavnici Koalicije bili pozvani da iznesu preporuke za dalje korake u Samita u Trstu, što je i učinjeno. Budući da su regionalna saradnja i dobrosusjedski odnosi politički uslov integracije svake od pojedinačnih zemalja, EU računa na formiranje REKOM-a, kao preduslova za održivu regionalnu saradnju. U tom smislu, i podrška zemalja regiona ovoj inicijativi će se vrijednovati u sklopu ispunjenosti političkih kriterijuma, u smislu privrženosti regionalnoj saradnji i dobrosusjedskim odnosima. Poruke i ohrabrenja koje je REKOM dobio u Trstu su motivacija da se radi na tome da se u okviru Berlinskog procesa, na samitu u Londonu 2018, potpiše međudržavni Sporazum o formiranju REKOM-a. 

Debata Podrška EU tranzicionoj pravdi i pomirenje u regionu je organizovana u okviru nove zagoravačke faze Koalicije za REKOM, uz podršku Evropske komisije i Rokfeler fondacije, a koja je uspjela da pozicionira formiranje REKOM-a u okviru Berlinskog procesa. Takođe, simbolički, debata je organizovana 6. decembra na dan kada je prije 26 godina eskalirao napad Jugoslovenske narodne armije (JNA) i crnogorskih rezervista na Dubrovnik, u naporima da tako doprinesemo uspostavljanju kulture sjećanja

Današnja debata okupila je oko 40 predstavnika/ca različitih društvenih sfera.

( Objavljeno na sajtu Centra za građansko obrazovanje, 06.12.2017. )