REKOM treba da spriječi suspenziju pamćenja

Centar za građansko obrazovanje (CGO) i Koalicija za REKOM organizovali su u petak, 21. septembra, povodom Međunarodnog dana mira, debatu pod nazivom Dijalog i pomirenje – gdje smo danas u regionu?.

Tom prilikom, Daliborka Uljarević, izvršna direktorka CGO-a, ocijenila je da „ratovi vođeni na prostoru bivše Jugoslavije od 90ih nemaju kao ishodište pobjednike i poražene, svaka od strana ima neku svoju istinu o tim ratovima, a politički izrazi i danas manje ili više pate od posljedica tih sukoba.“ Ona je podsjetila i da je Inicijativa za REKOM u Crnoj Gori imala kontinuiranu političku podršku. „Ova podrška REKOM-u sa najvišeg političkog nivoa u Crnoj Gori je ozbiljan kapital koji treba dalje valorizovati, jer u protivnom neće mnogo vrijediti. U tom pravcu, vjerujem da Crna Gora može i treba da preuzme i proaktivniju ulogu u regionu a posebno imajuću u vidu njenu dobru pozicioniranost među susjedima i činjenicu da se radi o pitanju koje izlazi iz okvira samo jedne političke i društvene strukture, o pitanju koje prevazilazi partikularne interese. A nesumnjiv je javni interes kako Crne Gore, tako i regiona, da ustanovimo REKOM“, zaključila je Uljarević.

Nataša Kandić, predsjednica UO Fonda za humanitarno pravo (FHP) i pokretačica Inicijative za REKOM, kazala je da je situacija na Balkanu takva da „još uvijek se nalazimo u godinama kada preovladava indivudualno sjećanje na ratnu prošlost koja je za nama. S druge strane, kolektivno pamćenje na zapadnom Balkanu se gradi u okviru samo jednog etničkog nivoa i ostaje u njemu zatvoreno. Koalicija za REKOM pokušava, sa jasnim metodološkim osnovama, da probije etničke granice nudeći kao instrument komisiju koja prevazilazi etničke granice i da utiče na izgradnju kolektivnog pamćenja, a to je ono pamćenje o ratnim zločinima koje će zauvijek ostati prisutno. Krajnji ishod svega treba da bude javno priznanje civilnih žrtava a do toga ne može doći bez podrške država regiona i institucija sistema u njima, i zato smo mi uporni da lidere zemalja zapadnog Balkana ubijedimo da se ovaj proces nalazi u njihovim rukama.“

„Naš cilj je da se imenom i prezimenom znaju sve žrtve na prostorima bivše Jugoslavije, da se zna kako su živote izgubili civili, ali ne samo oni već i vojnici i policajci i, u konačnom, svi oni koji su učestvovali u sukobima. Ti dokumenti se moraju učiniti trajnim jer na taj način se kroz činjenice isti ne mogu opovrgnuti“, naglasila je ona.

Književnik Balša Brković, rekao je „da je na prostorima bivše Jugoslavije neophodno da postoji precizan mehanizam, bez prostora za manipulaciju istim, kako bi došli zajedno do određene forme pomirenja. Opstrukcija tome su određene političke elite, koje nijedan problem ne žele da rješavaju i to predstavlja fenomen nesažvakane prošlosti. Opet taj fenomen nije moguć bez suspenzije pamćenja koji se traži od ljudi.“ On je ukazao i da zbog trenutne „ekstaze medijske civilizacije“, nije bitno da li je određena informacija istinita već da li je atraktivna. „U vrijeme lakih senzacija, u vrijeme atrakcija na svakom koraku, lako se jedinka odluči za neku vrstu suspendovanja sopstvenog sjećanja i pamćenja, i to je opasno“, upozorio je Brković.

„Prelazak iz individualnog sjećanja u nešto što je kolektivno pamćenje mora da počiva na jasnoj svijesti o događajima. Nije dovoljno samo popisati žrtve bez ikakvih etničkih ili drugih preferenci, mora se kreirati slika o samim događajima koja će biti nedovodljiva u pitanje i koja će da funkcioniše u cijelom regionu. Koalicija za REKOM je koncept koji omogućava istinit uvid, a istinit uvid omogućava neku vrstu novog funkcionisanja u regionu. Zato vjerujem da je pomirenje zaista jedini put jer ne smijemo ostaviti nesažvakanu prošlost da nam se bi vratila i to u nekoj ružnijoj formi“, kazao je Brković.

Janko Ljumović, profesor Fakulteta dramskih umjetnosti Univerziteta Crne Gore, iznio je stav da su umjetnost i kultura idealni mediji da se određena traumatičnost društvene zajednice, pojedinaca ili kolektiviteta u jednom društvu učine ne samo vidljivim, već i da se kroz umjetnost i kulturu pruži taj neophodan transfer iskustva ili sadržaja koji može dovesti do onoga što je jako bitno – a to je pitanje empatije. „Evropeizacija zapadnog Balkana odnosno pitanje kako lokalno učiniti mogućim načela univerzalne tranzicione pravde kao kosmopolitske pravde jeste otvoreno pitanje koje je svoju globalnu vidljivost postiglo nakon surovih i krvavih devedesetih godina XX vijeka. Mi i danas svjedočimo da je na širem evropskom prostoru tema suočavanja sa prošlošću važna i to nije zatvorena priča“, kazao je on. On je ukazao i na ulogu pozorišta i dramske umjetnosti kao važnom faktoru u izgradnji kolektivnog pamćenja ali i na mogućnost da se umjetnost iskokoristi i kao medij za socijalnu promjenu. „Mi još uvijek živimo vrijeme postheroja. Mnogi ratni zločinci, a odavno se vidi da su oni bili samo obični ratni profiteri, u lokalnom kontekstu su i dalje zapravo heroji. I upravo oni proizvode one podjele koje se svode na podjele na „mi i oni“. Zato je važno insistirati na ulozi umjetnosti i kulture u ovim procesima i to polje mora biti zahvaćeno određenim politikama i strategijama“, kazao je Ljumović.

Predsjednik Udruženja pravnika Crne Gore, Branislav Radulović, konstatovao je da nešto što je ranije bila matra rata danas biva preuzeta kao mir i stabilnost i postaje mantra svih oficijalnih politika na zapadnom Balkanu. „Izliječili smo posljedicu rata ali nijesmo izliječili uzrok. Trenutno se kod nas dešava apsolutno ono što se događalo u onoj komunističkoj Jugoslaviji sedamdesetih godina. Ovdje taj građansko liberalni i demokratski pokret nije uspio, ne da postane dominantan već je na ivici preživljavanja. U Crnoj Gori nije prošao proces izgradnje demokratskog društva, nije došlo do lustracije, nisu okončani sudski postupci. REKOM, uz Igmansku inicijativu, je jedini autohtoni, živući pokret slobodnih pojedinaca koji još uvijek ne dozvoljava da nastupi suspenzija pamćenja. Uloga Koalicije za REKOM je da ne dozvoli suspenziju pamćenja, i to je posljednja linija odbrane vrijednosti.“ On zaključio da je u daljem procesu formiranja REKOM-a neophodna podrška političkih struktura i da bi značajno drugačija klima bila da je na ovim prostorima zaživjela ideja ustavnog patriotizma.

Debata je okupila 50 predstavnika/ca različitih društvenih sfera, a praćena je i diskusijom učesnika nakon uvodnih izlaganja panelista. Organizovana je u okviru regionalnog projekta Aktivizam civilnog sektora za pomirenje u regionu bivše Jugoslavije – podrška REKOM-u, koji ima za cilj da ojača izglede za regionalno pomirenje na zapadnom Balkanu ustanovljavanjem činjenica o ratnim zločinima, ljudskim gubicima i mjestima zatočavanja vezanih za postjugoslovenske ratove devedesetih.