01.07.2022.
Saopštenje o identitetu juče identifikovanih posmrtnih ostataka u Zagrebu
Nestali, VeritasPrema zvaničnom saopštenju Komisije za nestala lica Vlade Republike Srbije, juče je u Zavodu za sudsku medicinu i kriminalistiku Medicinskog fakulteta u Zagrebu, u prisustvu članova porodica, obavljena identifikacija posmrtnih ostataka pet žrtava srpske nacionalnosti, koje su stradale tokom oružanog sukoba u periodu 1991-1995. godine na području Republike Hrvatske, i Ministarstvo hrvatskih branitelja u jučerašnjem zvaničnom saopštenju potvrđuje ovu informaciju, napominjući da je “provedena identifikacija posmrtnih ostataka nestalih i smrtno stradalih osoba u Domovinskom ratu”. Ni u jednom ni u drugom saopštenju ne navode se imena identifikovanih žrtava.
Zbog Veritasova zalaganja za princip da svaka žrtva, bez obzira kojoj je strani za života pripadala, mora imati ime koje se mora javno navesti i kada se identifikuju i sahranjuju njeni posmrtni ostaci, objavljujemo osnovne osobne podatke te okolnosti, način, vrijeme i mjesto stradanja juče identifikovanih žrtava.
Identifikovani su:
Vasilj Todora Gagić (63) iz Zelengrada kod Obrovca. On je sa svojim sinovcem Zoranom Gagićem (1965) i komšijom hrvatske nacionalnosti Milom Mršićem (1961), 31. oktobra 1991. godine iz njihova sela Zelengrada krenuo na Velebit da pronađu i u selo vrate njihove konje, koji su se od proljeća nalazili na slobodnoj planinskoj ispaši. U potrazi za konjima, naišli su na grupu naoružanih osoba iz susjednih hrvatskih sela, koji su ih zarobili i odoveli do jedne kolibe, gdje su iz vatrenog oružja ubili Vasilja zbog toga što mu je sin bio načelnik policije u Obrovcu. Zorana i Milu su, ujutro natjerali da Vasiljevo tijelo odnesu i ubace u jamu bezdanku, a zatim ih odveli u zatvor u Gospić, gdje su obojica doživjeli teške fizičke i psihičke torture, Zoran zato što je Srbin a Mile zato što se družio sa Srbima. Zoran je nakon četiri mjeseci razmjenjen kada je i ispričao šta im se desilo, od kada i traje potraga za Vasiljevim posmrtnim ostacima. Međutim, hrvatska strana je izmišljala razne razloge zbog čega navodno nije mogla da sa poznate lokacije izvadi Vasiljeve posmrtne ostatke. To se, ipak, desilo tek u septembru 2019. U međuvremenu je i DNK analiza potvrdila, ono što je ionako bilo izvjesno, da posmrtni ostaci izvađeni iz jame na području Selina pripadaju Vasilju Gagiću. I pored dva živa svjedoka Vasiljeve likvidacije, za njegovo ubistvo još niko nije procesuiran.
Dušan Luke Đurić (46), rođen u Ceranjima Donjim kod Benkovca, živio u Svinjarevcima kod Vukovara. Dušan je 13.09.1991. godine odveden u popodnevnim satima od dva pripradnika ZNG-a pod optužbom da je nosio hranu četnicima, te da je njihov saradnik, od kad mu se i gubio svaki trag. Zajedno sa Dušanom odveden je i Bogić Stevan, koji se još uvijek vodi na spisku nestalih. Dušanovi posmrtni ostaci ekshumirani su sa groblja u Vinkovcima.
Milan Ljube Popović (74) iz Biovičinom selu kod Knina. Za vrijme akcije „Oluja“ ostao u svome selu gdje je navodno umro prirodnom smrću. Njegovi posmrtni ostaci su eksumirani sa zajedničkog groblja u Kninu u toku 2001. godine
Nikola Bože Puškar (64) iz Žitnića kod Drniša. U akciji „Oluja“ sa suprugom Marijom, hrvatske nacionalnosti, ostao u svojoj kući, gdje je i ubijen nekoliko dana poslije početka akcije. Dana 9. avgusta brat njegove supruge, Ante Mujan, našao je Mariju obješenu u pomoćnim prostorijama njihova domaćinstva, te ju je on i sahranio na groblju u Žitniću. Nikolino tijelo nestalo je iz njihova domaćinstva, a ekshumirano je u novembru 2012. godine sa zajedničkog groblja Sv. Mara u Šibeniku.
Milan Sime Vorkapić (48) iz Katinovca kod Vrginmosta. Za vrijeme akcije “Oluja” ostao u svom selu, gdje je ubijen. Njegovo tijelo je ekshumirano je u toku juna 2007. godine sa groblja u Petrinji.
Počev od 2001. iz zajedničkih, masovnih i pojedinačnih grobnica, uključujući i ekshumacije u organizaciji samih porodica, ekshumirano je ukupno 1.635 posmrtnih ostatka Srba sa područja Hrvatske i bivše RSK, uključujući i one koji su živjeli i ratovali na njihovoj strani (1.524 u RH, 91 u BiH i 20 u R. Srbiji), od čega je do sada identifikovano 1.269 posmrtnih ostatataka, dok ih još 366 čeka na identifikaciju (svi sa područja RH).
Trenutno se na VERITAS-ovom spisku nestalih nalazi još 1.529 osoba srpske nacinalnosti koji su nestali u periodu 1991–1995. na području Hrvatske i bivše RSK, među kojima je 1.093 civila, od čega 434 žene. VERITAS trenutno raspolaže podacima za više desetina poznatih mjesta ukopa sa 163 posmrtna ostatka na području Hrvatske, pokopanih uglavnom pod oznakom “nepoznat”, koji i dvadeset sedam godina po prestanku rata, isključivo zbog opstrukcije hrvatske strane, čekaju na ekshumaciju i identifikaciju.
U Beogradu i Banja Luci, 1. jula 2022.
P R E D S J E D N I K
Savo Štrbac
Ovaj tekst je preuzet sa zvanične stranice Dokumentaciono-informacionog centra Veritas
