27.03.2017.
Taje podatke o ubijenima jer političari žive od toga da se ne utvrde činjenice
N. Kandić: Za 3000-4000 žrtava teško će se utvrditi lokacija, dokazi su uništeni, a za 7000-8000 žrtava države imaju podatke, ali ih taje
Ubijeno je više od 125.000 ljudi u sukobima na bivšem području SFRJ, ali je samo za 35.000 slučajeva utvrđeno pod kojim okolnostima. Suočavanje s prošlošću prihvaćeno je “slijeva” i “zdesna”, ali po sistemu odabranih poglavlja koja se pojedinoj opciji čine važnima. Koncept zasnovan na činjenicama nitko zapravo ne prihvaća jer političari žive od toga da se činjenice ne mogu utvrditi. – Adut im je da se može javno govoriti o grobnicama i to koristiti kao prijetnju drugoj strani – kazao je Žarko Puhovski u ime Koalicije za REKOM (Regionalna komisija za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima i drugim teškim povredama ljudskih prava na teritoriji nekadašnje SFRJ) na konferenciji za novinare.
– Nismo za jednu istinu, ni za kakve službene istine, nego za činjenice, ali to vlasti trebaju odraditi – rekla je Nataša Kandić iz beogradskog Fonda za humanitarno pravo. Procjenjuje da će se za 3000–4000 žrtava teško utvrditi lokacija i okolnosti smrti jer su dokazi uništeni, a misli da za 7000–8000 žrtava podaci postoje u raznim državnim službama. Taje se jer možda govore o korištenju nekih objekata i tajnih mjesta zločina, poput Perućačkog jezera gdje je, kaže, potopljeno stotinjak tijela Albanaca.
– S jedne strane se pretpostavlja da u Srbiji postoji dokumentacija o ubijenim Hrvatima, a s druge se ne ekshumiraju poznate lokacije – istaknula je Vesna Teršelič iz Documente, ustvrdivši da političari drže građane u zatočeništvu nedovršenih ratova. U BiH se zbog takvih stvari prošlost otvara kao Pandorina kutija, kazao je Dino Mustafić.
(Objavljeno na Večernji.hr, 23. 03. 2017. )
