Vjerske vođe obišle mjesta ratnih zločina

Vjerske vođe muslimana, pravoslavaca, katolika i Jevreja po prvi put su zajednički obišle lokacije na kojima su masakrirane žrtve rata u Bosni i Hercegovini, želeći da na taj način promovišu pomirenje.

Koričanske stijene na planini Vlašić, jednu od lokacija koju su posjetile vjerske vođe. Foto: Yahadzija/Wikimedia Commons.

S ciljem da iskažu poštovanje za žrtve svih zajednica, članovi Međureligijskog vijeća u Bosni i Hercegovini posjetili su u ponedjeljak nekoliko lokacija na kojima su tokom rata 1992–1995. počinjeni zločini nad pripadnicima različitih etničkih grupa.

Ovo je prvi put da vjerski poglavari različitih konfesija zajednički odaju počast žrtvama različitih nacionalnosti.

“Došlo je vrijeme da se svi na iskren način postidimo svega što se dogodilo među nama“, rekao je vladika Grigorije nakon služenja molitve za ubijene, prenosi klix.ba.

Grigorije je bio u pratnji kardinala Vinka Puljića, zamjenika reisu-l-uleme Huseina ef. Smajića i Borisa Kožemjakina iz Jevrejske zajednice, te ministrice za ljudska prava i izbjeglice BiH, Semihe Borovac.

Vjerske vođe i ministrica posjetili su Jevrejsku opštinu u Sarajevu, mjesto Kazani iznad grada, Križančevo selo, Kruščice i Korićanske stijene, gdje su se zajedno pomolili za duše ubijenih žrtava.

Masakr na Korićanskim stijenama izvršen je 1992. godine, kada je pogubljeno oko 150 bošnjačkih i hrvatskih civilnih zatvorenika, a njihova tijela bačena u jamu.

Broj Srba i Hrvata ubijenih na Kazanima od strane Armije BiH 1992. i 1993. godine tek treba službeno utvrditi, mada lokalni mediji procjenjuju da je ubijeno oko 30 ljudi.

U Križančevom selu kod Viteza, pripadnici bosanske armije su 1993. godine ubili desetine Hrvata.

Selo Kruščica je mjesto gdje su Hrvati u Drugom svjetskom ratu formirali koncentracioni logor, u kojem su stradale hiljade žrtava uglavnom Jevreja.

“Mogli bismo reći da ovo dolazi kasno – to je nešto što su trebali uraditi odmah nakon rata u BiH“, kaže za BIRN Edina Bećirević, autorka knjige “Genocid na Drini“.

Tokom sukoba 1992–1995, vjerska pripadnost je odigrala veliku ulogu u suparničkim kampanjama koje su vodile nacionalističke stranke iz različitih etničkih grupa.

Vjerskim osjećanjima se često manipuliše u političke svrhe, a lokalne vjerske zajednice su usko povezane sa dominantnim nacionalnim strankama, ističe Bećirević.

“Činjenica da su se oni (vjerske vođe) složili da ovo učine, može takođe značiti da bi i nacionalne stranke mogle slijediti ovaj primjer, te imati inkluzivniji pristup kada je u pitanju pomirenje među narodima“, zaključila je ona.

(Objavljeno na BalkanInsight, 24.04.2017. )