02.03.2017.
Vlada Hrvatske donijela odluku o osnivanju Vijeća za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima
Na današnjoj, 24. sjednici Vlade Republike Hrvatske, predsjednik Vlade Andrej Plenković predstavio je Prijedlog odluke o osnivanju Vijeća za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima.
Predsjednik Vlade: Brinemo o budućnosti, a ne o prošlosti – nadilaženjem podjela posvetit ćemo se bitnome
Predsjednik Vlade Plenković uvodno je poručio da se Hrvatska, kao i mnoga druga europska društva, još uvijek suočava s teškim posljedicama naslijeđa nedemokratskih režima sustava 20. stoljeća. Napomenuo je kako u javnosti postoje značajno različita tumačenja prošlosti koja nisu uvijek utemeljena na znanstvenim istraživanjima i stručnim raspravama, a postojeća sudska i upravna praksa po pitanju isticanja simbola nedemokratskih sustava je neujednačena.
”Kako bismo odgovorili na te izazove danas ćemo osnovati Vijeće za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima“, kazao je predsjednik Plenković i dodao da se kao društvo moramo suočiti s otvorenim ideološkim pitanjima o nedemokratskim režimima u Hrvatskoj od 2. svjetskog rata do proglašenja neovisnosti. Ocijenio je i kako se novim generacijama trebaju prenijeti razumijevanje tragedije sustavnog kršenja ljudskih prava za vladavine nedemokratskih režima. Naglasio je da će glavni zadatak Vijeća biti da Vladi predloži sveobuhvatne preporuke usmjerene na suočavanje hrvatskoga društva s nedemokratskom prošlošću, što podrazumijeva prijedloge za očuvanje kulture sjećanja, znanstveno istraživanje, dokumentiranje, politiku imenovanja ulica i trgova, omogućavanje pristupa arhivskoj građi te način obrazovanja djece i mladih u vezi kršenja ljudskih prava i temeljnih sloboda za vrijeme vlasti nedemokratskih režima.
„Rad ovog Vijeća je usmjeren na budućnost, koliko god na prvi pogled djelovalo da brine o prošlosti“, naveo je predsjednik Vlade.
Dodao je da se Vlada, nakon temeljitog promišljanja, odlučila zauzeti za institucionalni i multidisciplinarni pristup te u Vijeću, na čelu s predsjednikom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, sudjeluju pravnici, povjesničari, politolozi i drugi stručnjaci koji predstavljaju relevantne hrvatske institucije.
„Polazišna točka rasprave je jasan otklon od svakog totalitarizma. Vlada je tijekom proteklog vikenda reagirala i osudila ekstremizam, sve uvredljive i sramotne plakate usmjerene na srpsku manjinu u Vukovaru te postrojavanje pripadnika Autohtone hrvatske stranke prava u Zagrebu, koji su promovirali ustaštvo i nacizam i time išli protiv temeljnih vrijednosti Ustavnog poretka Republike Hrvatske“, pojasnio je Plenković.
Dodao je da je kroz rad Neformalne skupine za pomirbu europskih povijesti u Europskome parlamentu imao prigodu temeljito upoznati iskustva drugih država članica, osobito zemalja srednje i istočne Europe, koje su tijekom devedesetih godina pronalazile najbolja rješenja za suočavanje s prošlošću, njegovanje uspomena na žrtve, razvijanje kulture sjećanja i osude sustavnih kršenja ljudskih prava. Zahvalio je istaknutim znanstvenicima, povjesničarima i pravnicima koji su prihvatili odgovornost sudjelovanja u radu Vijeća te pozvao i brojne druge koji se bave ovom temom da se uključe svojim doprinosom.
„Nadam se da će preporuke koje će Vijeće definirati u predstojećem razdoblju pridonijeti nadilaženju društvenih podjela te omogućiti da se Vlada i svi akteri društva s jasnim određenjem prema prošlosti koncentriraju na ono što je važno. Na ovo gledamo staloženo, smireno, racionalno i uključivo i želimo da ovo pitanje manje opterećuje hrvatsku sutrašnjicu“, poručio je predsjednik Vlade.
Na temelju članka 24. stavka 1. i 3. Zakona o Vladi Republike Hrvatske („Narodne novine“ broj:150/11.,119/14. i 93/16.) Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 2. ožujka 2017. donijela ODLUKU o osnivanju Vijeća za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima.
I.
Polazeći od Izvorišnih osnova i Temeljnih odredbi Ustava Republike Hrvatske te od Rezolucije Europskog parlamenta o europskoj savjesti i totalitarizmu, ovom se Odlukom osniva Vijeće za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima (u daljnjem tekstu: Vijeće) te se određuju njegove zadaće i druga povezana pitanja.
II.
Zadaće Vijeća su izrada:
– sveobuhvatnih preporuka usmjerenih na suočavanje s prošlošću;
– preporukapravnog reguliranja uporabe i isticanja obilježja, znamenja i simbola nedemokratskih režima.
III.
Preporuke iz točke II. podstavak 1. obuhvatit će, između ostalih, prijedloge za očuvanje sjećanja, znanstveno istraživanje, dokumentiranje, politiku imenovanja ulica i trgova, omogućavanje pristupa javnosti podacima, distribuciju znanja te način obrazovanja djece i mladih u vezi s kršenjima ljudskih prava i temeljnih sloboda za vrijeme vlasti nedemokratskihrežima.
IV.
Preporuke pravnog reguliranja iz točke II. podstavak 2. temeljit će se na prethodnoj analizi pozitivnih propisa Republike Hrvatske i analizi komparativne prakse država članica Europske unije u tom području.
V.
Vijeće će dokumente iz ove Odluke dostaviti Vladi do 1. ožujka2018.
VI.
Prijedlozi Vijeća bit će utemeljeni na znanstveno valoriziranim povijesnim činjenicama. Ne relativizirajući kršenja ljudskih prava, Vijeće će uvažiti razlike koje su postojale između pojedinih oblika nedemokratskih režima. Vijeće će nastojati postići suglasje u donošenju svojih odluka.
VII.
Članovi Vijeća su:
dr.sc. Zvonko Kusić, akademik, predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, predsjednik Vijeća;
prof.dr.sc. Stjepan Damjanović, akademik, predsjednik Matice hrvatske;
dr.sc. Antun Vujić, glavni ravnatelj Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža;
dr.sc. Ivica Lučić, viši znanstveni suradnik u Hrvatskom institutu za povijest;
dr.sc. Ante Nazor, ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata;
Nataša Jovičić, bivša ravnateljica Javne ustanove Spomen područje Jasenovac;
prof. dr.sc. Ivo Goldstein, redoviti profesor na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu;
prof. dr. sc. Željko Tanjić, rektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta;
prof.dr.sc. Aleksandar Jakir ,dekan Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu;
izv. prof. dr.sc. Budislav Vukas, izvanredni profesor na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Rijeci;
izv.prof.dr.sc. Mario Vinković, izvanredni profesor na Pravnom fakultetu Sveučilišta J.J. Strossmayera u Osijeku;
prof.dr.sc. Nevio Šetić, redoviti profesor na Filozofskom fakultetu Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli;
prof. dr. sc. Mladen Ančić, redoviti profesor na Odjelu za povijest Sveučilišta u Zadru;
prof.dr.sc. Jasna Omejec, redoviti profesor na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu;
doc. dr. sc. Marta Dragičević Prtenjača, docent na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu;
doc. dr. sc. Vanja – Ivan Savić, docent na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu;
prof.dr.sc. Nenad Zakošek, redoviti profesor na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu;
prof.dr.sc. Tihomir Cipek, redoviti profesor na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu;
Uz stalne članove, predsjednik Vijeća može na sjednice po potrebi pozivati i druge osobe. Vijeće će razmotriti i pisane doprinose njegovom radu upućene od akademske zajednice, nevladinih organizacija, te ostalih pravnih i fizičkih osoba.
VIII.
Administrativne, stručne itehničke poslove za rad Vijeća obavljat će Ured predsjednika Vlade Republike Hrvatske.
IX.
Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja.KLASA: URBROJ:Zagreb, PREDSJEDNIK mr.sc. Andrej Plenković
OBRAZLOŽENJE
Hrvatsko društvo još uvijek se suočava s posljedicama dvostrukog nasljeđa nedemokratskih sustava. U javnom prostoru postoje značajno različita tumačenja prošlosti koja nisu uvijek utemeljena na znanstvenom istraživanju i stručnoj raspravi, što ne doprinosi razvoju demokratskog uključivog društva. Pristup podacima nužnim za povijesna istraživanja potiranja slobode i demokracije je ograničen. Politika njegovanja kulture sjećanja na široka kršenja ljudskih prava, kao i na otpor nedemokratskim režimima, nije sustavna i sveobuhvatna. Aktualna upravna i sudska praksa po pitanju isticanja simbola Nedemokratskih sustava je neujednačena.
Zbog toga se predlaže osnivanje Vijeća za suočavanje s prošlošću koje će Vladi predložiti sveobuhvatne preporuke usmjerene na suočavanje hrvatskog društva s nedemokratskom prošlošću te pravno reguliranje isticanja sadržaja kojima se veličaju nedemokratski režimi.
Cilj osnivanja Vijeća je suočavanje s otvorenim povijesno-ideološkim pitanjima o nedemokratskim režimima u Hrvatskoj od početka Drugog svjetskog rata do proglašenja neovisnosti Republike Hrvatske. To će se postići kroz strukturirani i institucionalizirani dijalog stručnog pluralnog tijela kako bi se povećalo razumijevanje, nadišle postojeće društvene podjele i izbjegle manipulacije. Stoga je zadaća Vijeća raspraviti i na objektivan način suočiti se sprošlošću te nastojati postići konsenzus o načinu rješavanja otvorenih pitanja. Prevelika posvećenost politike ovim temama razlog je što proteklih godina raspoloživi potencijali nisu u značajnijoj mjeri bili usmjereni na pitanja od presudne važnosti za budućnost Hrvatske i njezinih građana, što je politički prioritet Vlade Republike Hrvatske.
Rad Vijeća temeljio bi se na znanstveno utvrđenim povijesnim činjenicama, a članovi bi nastojali postići suglasje u donošenju svojih odluka. Polazišna točka rasprave trebao bi bit i jasan otklon od svakog totalitarizma sadržan u Rezoluciji Europskog parlamenta o europskoj savjesti i totalitarizmu, kao i Izvorišnim osnovama te najvišim vrednostima ustavnog poretka iz članka 3. Ustava Republike Hrvatske.
Vijeće bi bilo sastavljeno od istaknutih znanstvenika, povijesnih i pravnih stručnjaka. Temeljem provedene rasprave te analize komparativnih rješenja, Vijeće će do 1. ožujka 2018. izraditi svoje prijedloge.
Za provođenje ove Odluke nije potrebno osigurati dodatna sredstva u Državnom proračunu.
(Objavljeno na sajtu Vlade Hrvatske, 02. 03. 2017.)
