ZAGREB (AA) – Koalicija za REKOM serijom konferencija u Zagrebu, Beogradu, Sarajevu i Prištini nastoji izvršiti javni pritisak kako bi se proces suočavanja s prošlošću ubrzao, odnosno ponovno pokrenuo. Traže da parlamenti država koje su bile pogođene ratom od 1990. osnuju zajedničku međudržavnu komisiju koja će imenovati još oko 80.000 žrtava rata, javlja Anadolu Agency (AA).
Koalicija za REKOM očekuje od parlamenata država ishode suglasnost za ustanovljenje regionalne komisije koja bi imala i nadležnost ustanovljenja okolnosti ratnih zločina, ali i svih drugih oblika ratnih stradanja kako bi se došlo do popisa imena i broja svih žrtava.
Politički analitičar Žarko Puhovski je istaknuo kako svi u regiji govore o suočavanju s prošlošću, no kako se zapravo odabiru pojedina poglavlja suočavanja.
“Želimo doznati imena i okolnosti smrti svih ljudi pobijenih u ratovima na čitavom području bivše Jugoslavije”, poručuje Puhovski.
Puhovski smatra kako bi to trebao biti zadatak međudržavne komisije u kojoj bi sudjelovale sve države sljednice Jugoslavije koje su imale ljudske gubitke.
Puhovski je izjavio kako se pokazalo da bi političari koji bi dali podršku ovakvom suočavanju s prošlošću vrlo brzo gubili izbore u zemljama regije, kako se cijeli proces oduljio, te kako s vremenom do činjenica biva sve teže doći.
Nataša Kandić iz Fonda za humanitarno pravo Beograd kaže da “prošlost svakim danom postaje sve udaljenija tako da se više ni ne pominju ni brojevi žrtava”.
“Želimo da uznemirimo lidere jugoslovenskih država da se ta prošlost mora prekinuti i završiti na častan način, moraju se znati imena i prekinuti kultura nesećanja, zaborava i novih istina. Moramo izgraditi garancije da ne bude ponavljanja ratnih zbivanja svakih 50 godina”, poručuje Kandić.
Kandić kaže kako je već dokumentirano 23.000 imena žrtava koje su život izgubile u ratu, s tim da je Haški tribunal imenovao 12.000 žrtava ratnih zločina, dok je oko 80.000 žrtava, kaže, ostalo neimenovano kroz identitet i okolnosti smrti.
“Tražimo činjenice, a ne jednu, službenu istinu koja bi vrijedila za sve strane”, poručuje Kandić.
Dino Mustafić, kazališni redatelj iz Sarajeva navodi da “u BiH imamo vrlo sistemski provedenu kulturu zaborava i poricanja, kulturu laži i poricanja“.
“Koalicija za REKOM se zalaže za forenzičku istinu i mislimo da je ona preduvjet bilo kakvog dijaloga na prostoru Balkana za proces pomirenja“, poručuje Mustafić.
Katarzična istina mora biti dovedena na razinu međudržavnog dijaloga, smatra Mustafić te upozorava kako BiH neće moći otvoriti pregovore sa EU ukoliko se prošlost zamrači.
Smatra kako otvaranje nacionalnih komisija za žrtve prošlosti u BiH nema nikakvu perspektivu zbog kompleksnosti rata, već samo regionalni kontekst suočavanja.
Vesna Teršelič iz Documente – centra za suočavanje sa prošlošću je poručila kako ne postoje još uvijek jasne činjenice o žrtvama Prvog i Drugog svjetskog rata i poraća, te kako to drži narode u svojevrsnim političkim tamnicama.
(Objavljeno na e-vijesti.com, prema izveštaju agencije Anadolija, 23. 03. 2017. )
